kozmos.hr
Jeste li znali?

Drevna figurica Venera iz Brassempouya: Umjetničko čudo staro 25.000 godina

Drevna figurica Venera iz Brassempouya
objavljeno

Jedan izuzetan primjerak prapovijesne umjetnosti je Venera iz Brassempouya, figurica koja je otprilike stara 25.000 godina. Ova figurica, izrađena od mamutove bjelokosti, predstavlja jedan od najstarijih i najrealističnijih prikaza ženskog lica poznatih čovječanstvu.

Oblikovana s iznimnom vještinom, figurica ima trokutasto, smireno lice s dojmljivo izraženim čelom, nosom i obrvama. No, zagonetno odsustvo usta sugerira da je rad možda bio prekinut. Njezina kosa prikazana je šahovskim uzorkom, što se tumači kao kapuljača s geometrijskim ukrasom.

Venera iz Brassempouya pronađena je u malom francuskom selu Brassempouy, poznatom po dvjema pećinama koje su među prvim istraženim paleolitskim nalazištima u Francuskoj. Otkriće datira iz 1894. godine, kada je, zajedno s osam drugih fragmentiranih ljudskih figura, pronađena u jednoj od pećina.

Nedovršena djela?

Ovi artefakti mogu predstavljati nedovršena djela, sugerirajući da su umjetnici istodobno radili na nekoliko figurica. Oni su svjedočanstvo ranih početaka prapovijesne umjetnosti.

Na žalost, arheološki kontekst Venerine figure izgubljen je u ranim danima arheološke znanosti, što onemogućava suvremeno znanstveno proučavanje. Stručnjaci danas smatraju da je Venera iz Brassempouya pripadala kulturi gornjeg paleolitika, datirajući u razdoblje 29.000–22.000 godina prije Krista.

Iako suvremenica ostalih paleolitskih Venerinih figurica, poput onih iz Lespuguea, Dolní Věstonicea i Willendorfa, Venera iz Brassempouya ističe se svojim realističnijim prikazom lica. Prava kultura i svrha ovih drevnih umjetnina ostaju nepoznati, s teorijama koje variraju od ritualne do simboličke uloge, pa čak i kao prikazi boginja ili umjetnički autoportreti.

Nažalost, zbog svoje osjetljivosti na promjene temperature, vlažnosti i svjetlosti, bjelokost je sklona oštećenjima. To uključuje i vertikalnu pukotinu na desnoj strani lica, posljedicu unutarnjeg starenja materijala. Stoga je Venerina figura dostupna za javnost isključivo putem rezervacija.

Venerine figurice: fenomen Gornjeg paleolitika

Termin “Venerina figurica” odnosi se na bilo koju gornjopaleolitsku statuetu koja prikazuje ženu ili figure neodređenog spola. Većina je pronađena u Europi, datirajući iz razdoblja 26.000–21.000 godina prije Krista, s najranijim primjerima starim najmanje 35.000 godina.

Te su figurice izrađene od mekog kamena, kosti, bjelokosti ili su oblikovane sa glinom pa onda izložene vatri. S ukupno oko 144 poznatih primjeraka, ove figurice su skromnih dimenzija, visine između 3 cm i 40 cm ili više.

Većina ovih figurica karakterizira male glave, široki bokovi i noge koje se sužavaju. Neki primjerci pretjeruju s prikazom trbuha, bokova, grudi, bedara ili vulve, dok drugi to ne čine. Suprotno tome, ruke i noge često nedostaju, a glava je obično mala i bez lica. Neki prikazi uključuju detaljno prikazane frizure, odjeću ili tetovaže.

Venera u mitologiji: Rimsko božanstvo ljubavi i ljepote

Venera, poznata rimsko božanstvo, personificirala je ljubav, ljepotu, želju, seks, plodnost, prosperitet i pobjedu. U središtu mnogih vjerskih festivala, Venera je bila štovana pod raznim kultnim naslovima u rimskoj religiji.

Rimljani su prilagodili mitove i ikonografiju njezina grčkog pandana Afrodite, integrirajući ih u rimsku umjetnost i latinsku književnost. U kasnijoj klasičnoj tradiciji Zapada, Venera se razvila kao jedno od najčešće spominjanih božanstava grčko-rimske mitologije, oličenje ljubavi i seksualnosti.

Pridružite se raspravi u našoj Telegram grupi. KOZMOS Telegram –t.me/kozmoshr

Pozdrav svima! Hvala što čitate Kozmos.hr! Ja sam Ivan i dugi niz godina pišem o svermiu, astronomiji, znanosti, povijesti i arheologiji, a imao sam priliku sudjelovati i u dokumentarcima Science Discovery-ja te History Channel-a.

Pratite Kozmos na Google Vijestima.

CroCube