Znanstvenici su sada stvorili ‘najdetaljniju sliku o događajima’ koji su uslijedili nakon što je meteorit, veličine četiri Mount Everesta, udario u Zemlju prije 3,26 milijardi godina.
Prije nekoliko milijardi godina, dok Zemlja još nije imala nikakav oblik života kakvog danas poznajemo, meteoriti su redovito bombardirali planet. Jedan od tih svemirskih gromada srušio se na Zemlju prije otprilike 3,26 milijardi godina, a čak i danas otkriva tajne o prošlosti našeg planeta.
Nadja Drabon, geologinja specijalizirana za ranu Zemlju i izvanredna profesorica na Odsjeku za znanosti o Zemlji i planetima, stalno se pita kako je Zemlja izgledala tijekom tih drevnih razdoblja intenzivnog meteorskog bombardiranja, kada su planetom vladale jednostanične bakterije i arheje – i kada su se počele događati ključne promjene.
Kada su nastali prvi oceani? Kada su se formirali kontinenti? Kako su tektonske ploče počele oblikovati naš planet? I kako su ti siloviti udari meteorita utjecali na evoluciju života?
Geološki dokazi o udaru meteorita S2
Studija objavljena u Proceedings of the National Academy of Sciences nudi odgovore na neka od tih pitanja, posebno u vezi s meteorskim udarom nazvanim “S2”, koji se dogodio prije više od 3 milijarde godina. Geološki dokazi o tom događaju danas se mogu pronaći u Barberton Greenstone pojasu u Južnoj Africi.
Kroz temeljit i precizan rad na prikupljanju i analizi uzoraka stijena, istražujući svaki centimetar, te proučavajući sedimentologiju, geokemiju i izotope ugljika, tim pod vodstvom Drabon stvorio je dosad najdetaljniju sliku o događajima koji su uslijedili nakon što je meteorit, veličine četiri Mount Everesta, udario Zemlju.
“Zamislite da stojite uz obalu Cape Coda, u plitkoj vodi bez snažnih struja. Odjednom, ogromni tsunami prolazi i podiže morsko dno,” opisuje Drabon.
Meteor S2, za koji se procjenjuje da je bio čak 200 puta veći od onoga koji je izazvao izumiranje dinosaura, uzrokovao je masivni tsunami koji je pomiješao ocean i nanio krhotine s kopna u obalna područja. Toplina od udara isparila je gornji sloj oceana, dok se atmosfera intenzivno zagrijala. Gusta prašina prekrila je površinu Zemlje, privremeno zaustavljajući sve fotosintetske aktivnosti.
Unatoč katastrofalnim posljedicama, bakterije su preživjele, a prema analizi tima, život se brzo ‘vratio’ nakon udara. Znanstvenici su zabilježili nagli porast populacija jednostaničnih organizama koji se hrane fosforom i željezom.
Željezo je najvjerojatnije bilo podignuto iz dubokih dijelova oceana u pliće vode uslijed tsunamija, dok je fosfor stigao putem meteorita i pojačanom erozijom na kopnu.
Utjecaj na evoluciju bakterija
Prema analizi, bakterije koje koriste željezo za metabolizam doživjele su brzi procvat neposredno nakon meteorskog udara. Iako je taj rast bio kratkotrajan, predstavlja ključni element u razumijevanju ranog života na Zemlji. Iako se meteorski udari često percipiraju kao katastrofalni, ova studija sugerira da su u ranoj povijesti Zemlje mogli imati i pozitivne učinke na razvoj života.
“Obično smatramo da su meteorski udari pogubni za život,” kaže Drabon. “Međutim, ovo istraživanje pokazuje da su takvi udari, posebno u ranoj Zemljinoj povijesti, mogli stvoriti uvjete za procvat života.”
Barberton Greenstone pojas u Južnoj Africi, gdje Drabon provodi većinu svojih istraživanja, sadrži dokaze o najmanje osam značajnih meteorskih udara, uključujući udar S2. Drabon i njezin tim planiraju nastaviti istraživanja ovog područja kako bi dublje istražili povijest Zemlje i ulogu meteorskih udara u oblikovanju našeg planeta.
Pozdrav svima! Hvala što čitate Kozmos.hr! Ja sam Ivan i dugi niz godina pišem o svermiu, astronomiji, znanosti, povijesti i arheologiji, a imao sam priliku sudjelovati i u dokumentarcima Science Discovery-ja te History Channel-a.
