Europska svemirska agencija donosi fascinantne detalje o Marsovoj površini.
Europska svemirska agencija (ESA) objavila je dosad najdetaljnije fotografije divovske pukotine na Marsu, poznate kao Aganippe Fossa. Ovaj tamni “ožiljak” na površini Crvenog planeta vjerojatno je nastao zbog ogromne količine magme ispod velikog vulkana prije nekoliko milijuna godina.
Mars Express, satelit ESA-e koji kruži oko Marsa, snimio je najbolje slike gigantske pukotine. Aganippe Fossa, tamna pukotina s neobičnim prugama nalik zebri, rezultat je ekstremne vulkanske aktivnosti prije nekoliko milijuna godina. Ova impresivna geološka formacija prvi je put primijećena 1930. godine, ali je službeno imenovana tek 1976. godine, prema podacima Američkog geološkog zavoda (USGS).
Impresivna duljina i raznolik krajolik
Pukotina je djelomično prekinuta, s različitim prekidima duž cijele duljine, ali se smatra jedinstvenom strukturom koja se proteže oko 600 kilometara. To je duže od Velikog kanjona na Zemlji, koji se proteže 446 kilometara. Iako je Aganippe Fossa duža, ipak je kraća od Valles Marineris, najvećeg kanjona u Sunčevom sustavu, koji se proteže više od 4000 kilometara duž Marsovog ekvatora.
Mars Express snimio je ove nove fotografije 13. prosinca 2023. godine. Satelit kruži oko Marsa na eliptičnoj orbiti već više od dva desetljeća. Fotografije prikazuju raznolikost krajolika s obje strane pukotine. S lijeve strane, tlo je vrlo neravno s brojnim brežuljcima, žljebovima i grebenima, dok je s desne strane tlo glatko i prekriveno prugama nalik zebri.
Oštra razlika u krajoliku vjerojatno je posljedica povijesne erozije vjetra s desne strane pukotine, koja je istrošila površinu Marsa u tom području. Međutim, nije jasno zašto ostatak okolnog krajolika nije pod utjecajem istog procesa.
Aganippe Fossa nalazi se blizu podnožja Arsia Monsa, ugašenog vulkana visokog 20 kilometara na Tharsis visoravni. Ova regija sadrži još dva glavna vulkana, Pavonis Mons i Ascraeus Mons, koji zajedno čine gotovo savršenu liniju okomitu na Marsov ekvator. Ovi vulkani okružuju Olympus Mons, najviši vrh u Sunčevom sustavu, koji se uzdiže preko 25 kilometara iznad površine, što je otprilike tri puta više od Mount Everesta
Uzrok divovske pukotine
Prema Europskoj Svemirskoj Agenciji, pukotina je vjerojatno uzrokovana velikim oblakom magme koji se skupio ispod Arsia Monsa prije mnogo vremena, podižući koru Marsa i razdirući površinu. Trenutno nije poznato koliko je stara Aganippe Fossa, ali NASA je procijenila da je vulkan prestao eruptirati prije oko 50 milijuna godina. Nedavna istraživanja otkrila su dokaze o vulkanskoj erupciji na Marsu prije samo 50.000 godina, što sugerira da vulkanska aktivnost na Marsu nije tako drevna kao što se ranije mislilo.
Slične pukotine postoje i u Noctis Labyrinthusu, masivnom kanjonu veličine Italije, smještenom između Tharsisa i Valles Marineris. Područje oko Tharsisa jedno je od geološki najzanimljivijih područja na Marsu. Ranije ove godine istraživači su otkrili ogromni vulkan skriven pored Noctis Labyrinthusa i više od 150.000 tona smrznute vode na vrhovima tri vulkana Tharsis.
Aganippe Fossa jedna je od najimpresivnijih geoloških značajki na Marsu, pružajući dragocjene uvide u dinamičnu i složenu povijest Crvenog planeta. Nova otkrića i fotografije pomoći će znanstvenicima da bolje razumiju evoluciju Marsove površine i vulkansku aktivnost koja je oblikovala ovaj fascinantni planet.
Pozdrav svima! Hvala što čitate Kozmos.hr! Ja sam Ivan i dugi niz godina pišem o svermiu, astronomiji, znanosti, povijesti i arheologiji, a imao sam priliku sudjelovati i u dokumentarcima Science Discovery-ja te History Channel-a.
