Astronomi su pomoću radio-teleskopa ALMA (Atacama Large Millimeter/submillimeter Array) snimili dosad najdetaljniju sliku sustava Fomalhaut. Rezultati pokazuju da se disk ostataka koji okružuje jednu od najsjajnijih i najistraživanijih zvijezda u našem kozmičkom susjedstvu ponaša drukčije nego što se ranije mislilo – njegova ekscentričnost mijenja se s udaljenošću od zvijezde, što upućuje na davno oblikovanje orbitirajućim planetima.
Diskovi ostataka golemi su pojasevi prašine i stijena slični asteroidnom pojasu u Sunčevom sustavu, ali mnogo veći. Nepravilni oblik diska oko Fomalhauta već gotovo dva desetljeća privlači pozornost astronoma. Novi podaci sada pokazuju da ekscentričnost diska nije jednolična, nego opada što je segment dalje od zvijezde, fenomen poznat kao negativni gradijent ekscentričnosti.
“Naša opažanja prvi put nedvojbeno pokazuju da se ekscentričnost diska mijenja. Ona se postupno smanjuje s udaljenošću od zvijezde, što do sada nije bilo potvrđeno ni u jednom drugom disku ostataka.”
ALMA otkriva nove detalje
Na temelju opažanja prikupljenih teleskopom ALMA na valnoj duljini od 1,3 mm, tim je razvio model koji obuhvaća radijus, širinu i asimetrije diska. Najbolje prilagođeni model ukazao je na nagli pad ekscentričnosti s udaljenošću, što je u skladu s dinamičkim teorijama prema kojima planeti oblikuju diskove ostataka. Takav uzorak do sada nije bio opažen nigdje u svemiru.
Ova morfologija upućuje na postojanje još neotkrivenog masivnog planeta unutar Fomalhautova diska. Pretpostavlja se da je planet svojim gravitacijskim utjecajem još u ranoj fazi nastanka sustava oblikovao disk, koji je takav ostao više od 400 milijuna godina.
Drugi rad, koji je vodio doktorand Jay Chittidi sa Sveučilišta Johns Hopkins, dodatno je provjerio mogućnost da je ekscentričnost diska fiksna. “Premda smo očekivali razlike u svjetlini između dijela diska bližeg zvijezdi i onog udaljenijeg, točne pomake u svjetlini i širini prstena koje smo izmjerili nije bilo moguće objasniti starim modelima”, naglasio je Chittidi. “Jednostavno nismo mogli pronaći model s fiksnom ekscentričnošću koji bi mogao opisati te posebne značajke diska. Usporedbom novih i starih modela sada bolje razumijemo kako funkcionira ovaj disk i možemo rekonstruirati njegovu povijest i današnje stanje”, dodao je.
Istraživači planiraju nova opažanja teleskopom ALMA, koja su već odobrena, kako bi dodatno testirali model i potvrdili hipotezu o skrivenom planetu. Osim toga, tim je javno objavio kod modela ekscentričnosti kako bi ga i drugi astronomi mogli primijeniti na slične sustave.
Nova otkrića pružaju rijedak uvid u to kako planeti mogu oblikovati diskove ostataka i dugoročno mijenjati arhitekturu zvjezdanih sustava.
Ivan je novinar i autor koji piše o znanosti, svemiru i povijesti. Gostuje kao stručni sugovornik na Science Discovery i History Channelu te piše za Večernji list. Osnivač je Kozmos.hr, prvog hrvatskog portala posvećenog popularizaciji znanosti.
