Ključ njihove dominacije ležao je u načinu na koji su se kretali.
Novo istraživanje sugerira da su dinosauri vladali Zemljom više od 160 milijuna godina zahvaljujući svojoj inovativnoj sposobnosti kretanja. Prilagodivši se hodanju na dvije i na četiri noge, uspjeli su diversificirati se i nadmašiti druge organizme, postavši dominantni kopneni kralješnjaci od kraja trijasa (251,9 milijuna do 201,3 milijuna godina prije) sve do njihovog izumiranja oko 66 milijuna godina prije, tijekom krede (145 milijuna do 66 milijuna godina prije).
U studiji objavljenoj 7. veljače u časopisu Royal Society Open Science, istraživači su opisali kako su dinosauri ‘preuzeli svijet’ iskoristivši ekološke niše koje su nastale nakon niza ekoloških kolapsa. Zahvaljujući kretanju na zadnjim nogama, a kasnije i na sve četiri, dinosauri su ostvarili odlučujuću prednost u razdoblju koje je obilježeno masovnim promjenama okoliša.
Dinosauri su bili dio grupe poznate kao Avemetatarsalia, koja se razvila paralelno s grupom srodnih gmazova, Pseudosuchia, koja uključuje pretke današnjih krokodila. Obje su se grupe pojavile tijekom trijasa, nakon permskog masovnog izumiranja prije 252 milijuna godina. Analizom fosiliziranih kostiju nogu 208 vrsta Avemetatarsalia, Pseudosuchia i njihovih bliskih srodnika, istraživači su proučavali njihove promjene kroz vrijeme.
Kako objašnjava Lice Science, u svojim početcima, Avemetatarsalia su činili raznovrsniju grupu. Iako su neki od Pseudosuchia hodali na zadnjim nogama, većina je zadržala način puzanja. Dinosauri su, s druge strane, od samog početka bili dvonošci sposobni za trčanje, a ne samo teško hodanje kao njihovi preci. Sposobnost brze mobilnosti omogućila im je bolju evaziju od grabežljivaca i efikasnije hvatanje plijena, dajući im prednost u sušnom klimatskom razdoblju trijasa.
“Postojao je ozbiljan pritisak za pronalazak hrane. Na neki način, dinosauri, koji su već postojali u malom broju već 20 milijuna godina, naglo su se proširili, za razliku od Pseudosuchia,” izjavila je vodeća autorica studije Amy Shipley, magistrica paleobiologije na Sveučilištu u Bristolu. “Vjerojatno su rani dinosauri bili efikasni u očuvanju vode, kao što su to mnogi današnji gmazovi i ptice. No, naši dokazi ukazuju na to da je njihova veća prilagodljivost u hodanju i trčanju odigrala ključnu ulogu.”
Na kraju trijasa, još jedno masovno izumiranje desetkovalo je većinu pseudosučija, osim krokodilomorfa — koji su ostali na četiri noge. Neki dinosauri su zadržali svoj uspravni, dvonožni položaj, dok su se drugi ponovno spustili na sve četiri. To im je omogućilo da diverzificiraju i zauzmu širok spektar ekoloških niša.
“Nakon masovnog izumiranja na kraju trijasa, pojavili su se zaista ogromni dinosauri, duži od deset metara, neki s oklopom, mnogi četveronošci, ali mnogi su i dalje hodali na dvije noge kao njihovi preci,” rekao je suautor studije Suresh Singh. “Raznolikost njihovog stava i načina kretanja činila ih je iznimno prilagodljivima, što je osiguralo njihov dugotrajan uspjeh na Zemlji.”
Iako su dinosauri razvili i druge značajke koje su im pomogle u preživljavanju — uključujući sposobnost regulacije temperature perjem i efikasnije mehanizme disanja — istraživači su zaključili da je njihova široka paleta strategija kretanja bila ključna za njihovu dominacij.
