Crna rupa Gaia BH1 udaljena je od našeg planeta samo 1.560 svjetlosnih godina, što je dvostruko manje od prethodnog rekorda. Otkriće je opisano u istraživanju, objavljenom 4. studenog u časopisu Monthly Notices of the Royal Astronomical Society.
Crna rupa Gaia BH1
Crna rupa Gaia BH1 ima oko deset puta veću masu od Sunca i nalazi se u binarnom sustavu s još jednom pratećom zvijezdom. Ova zvijezda udaljena je od Gaia BH1 otprilike koliko i Zemlja od Sunca. “Iako je bilo mnogo tvrdnji o otkrićima sličnih sustava, gotovo sva su naknadno opovrgnuta”, navodi glavni autor studije Kareem El-Badry, s Harvard-Smithsonian Centra za astrofiziku u Massachusettsu i Max Planck instituta za astronomiju u Njemačkoj.
“Ovo je prvo nedvosmisleno otkriće zvijezde nalik Suncu u širokoj orbiti oko crne rupe zvjezdane mase unutar naše galaksije.”
Je li ova crna rupa najbliža Zemlji?
Crna rupa zvjezdane mase
Crne rupe zvjezdane mase objekti su čija je masa od pet do sto puta veća od našeg Sunca, a prema astronomima, moguće je da se u našoj galaksiji Mliječnoj stazi krije čak stotinu milijuna takvih objekata. Problem je u tome što su, gledano u kozmičkim razmjerima, takva tijela relativno mala i teška za otkriti, osobito kada su u pitanju promatranja teleskopima. Detektori gravitacijskih valova nešto su u uspješniji u toj vrsti potrage jer mogu osjetiti spajanje takvih objekata.
Kada dođe do otkrića crne rupe zvjezdane mase, najčešće je riječ o tzv. rentgenskim binanrnim sustavima odnosno o sustavima gdje crna rupa poteže materijal iz prateće zvijezde, stvarajući oko sebe akrecijski disk. Akrecijski disk sastoji se od prašine i plina koji zatim emitiraju visokoenergetske x-zrake, pogodne za promatranje putem teleskopa. Ipak, nisu sve crne rupe zvjezdane mase aktivne, što čini njihovo otkrivanje zahtjevnijim.
Istraživači su otkrili metodu koja bi nam mogla olakšati promatranje crnih rupa
Crna rupa Gaia BH1 otkrivena je pomoću ESA-ine letjelice Gaia
Crna rupa Gaia BH1 otkrivena je kada su istraživači analizirali podatke prikupljene pomoću ESA-ine svemirske letjelice Gaia. Gaia je iznimno precizna kada je riječ o mapiranju položaja, brzina i putanja zvijezda u Mliječnoj stazi čiji broj nadilazi dvije milijardi. Među tim zvijezdama našla se i zvijezda koja prati crnu rupu Gaia BH1 te koja je posjedovala određene nepravilnosti, ukazujući na činjenicu da je gravitacijski vuče veliki objekt. Mjerenja su sugerirala da je objekt u pitanju crna rupa, no da bi se to potvrdilo bili su potrebni dodatni podaci.
Znanstvenici su zatim nastavili proučavati zvijezdu cijelim nizom zemaljskih instrumenata kao što su teleskopi Gemini North, Magellan Clay, MPG/ESO u Čileu i Keck 1 na Havajima. Naknadna opažanja omogućila su precizno mjerenje sustava. Naime, nevidljivi objekt (crna rupa Gaia BH1) kruži oko središta mase sustava otprilike jednom u 186 zemaljskih dana. “Naša naknadna promatranja s Geminija potvrdila su izvan svake razumne sumnje da binarni sustav sadrži normalnu zvijezdu i najmanje jednu neaktivnu ‘uspavanu’ crnu rupu”, objašnjava El-Badry.
“Nismo mogli pronaći vjerojatan astrofizički scenarij koji može objasniti promatranu orbitu sustava, a da ne uključuje barem jednu crnu rupu.” dodaje El-Badry. Da se u slučaju Gaia BH1 radilo o zvijezdi, ona bi bila mnogo svjetlija od prateće zvijezde i mogla bi se lakoćom uočiti.
Neobičan sustav
Gaia BH1 kao sustav zanimljiv je ne samo zbog činjenice da se nalazi tako blizu Zemlje (oko 1.500 svjetlosnih godina), već i zbog toga što astronomima nije u potpunosti jasno kako su se crna rupa i zvijezda našle u svojim trenutačnim pozicijama. Crna rupa Gaia BH1 ima masu koja upućuje na zaključak da se nekoć radilo o umirćoj zvijezdi s oko 20 Sunčevih masa i kratkog životnog vijeka od svega nekoliko milijuna godina.
Modeli pokazuju da je takva zvijezda nakon svoje smrti trebala uništiti svojeg pratitelja, a ne da je tom pratitelju ostala mogućnost razviti se u zvijezdu nalik Suncu kakvu sada možemo promatrati u rečenom binarnom sustavu. Ako je pratitelj pak slučajno preživio, onda je njegova orbita trebala biti znatno uža od onog što pokazuju podaci. “Zanimljivo je da se ovaj sustav ne može na jednostavan način prilagoditi standardnim modelima binarne evolucije”, zaključuje El-Badry. “Ova spoznaja otvara brojna pitanja o tome kako je formiran binarni sustav u pitanju, kao i koliko sličnih ‘uspavanih’ crnih rupa zaista postoji.”
Otkrivena kružna struktura supermasivne crne rupe u središtu naše galaksije
Pridružite se raspravi u našoj Telegram grupi. KOZMOS Telegram
Ja sam Matija Klarić.
Student sam Ekonomskog fakulteta, a u slobodno se vrijeme bavim volonterstvom te istraživanjem, čitanjem i pisanjem o mojim omiljenim temama; svemiru, astronomiji, astrofizici i tehnologiji.
