Ukratko: Cislunarni prostor, regija između Zemlje i Mjeseca, postaje ključan za buduće misije i trajnu ljudsku prisutnost na Mjesecu. Sve veći interes za znanstvene, komercijalne i vojne operacije u ovom prostoru čini svemirsku domenu svjesnosti (SDA) neophodnom za sigurne i uspješne misije. U nastavku istražujemo ključne izazove i rješenja koja vodeći stručnjaci predlažu kako bi ovaj prostor bio siguran i održiv za daljnje operacije.
Područje svemira između Zemlje i Mjeseca, poznato kao cislunarni prostor, prostire se na nevjerojatnih 384.400 kilometara. Ovaj prostor, kako prenosi Universe Today, postaje središte za planiranje budućih misija i izgradnju infrastrukture koja će podržati trajnu ljudsku prisutnost na Mjesecu. Ovo uključuje razvoj orbitalnih i površinskih habitate, vozila za istraživanje površine, platformi za slijetanje, i tehnologija za iskorištavanje lunarnih resursa (poznatih kao ISRU).
Ovaj prostor nije važan samo za znanstvene svrhe, već nudi ogromne komercijalne i vojne potencijale. Kako bi ove misije bile sigurne i uspješne, nužno je implementirati svemirsku domenu svjesnosti (SDS ili space domain awareness SDA), koja osigurava nadzor svih operacija unutar ovog područja. Cislunarni prostor, osim istraživanja, nudi ogromne mogućnosti za komercijalne i vojne svrhe. Sve veća prisutnost svemirskih agencija, komercijalnih subjekata i vojnih postrojenja čini SDS ključnim alatom za praćenje aktivnosti i osiguranje sigurnosti. SDS pomaže u izbjegavanju sudara, preciznom pozicioniranju letjelica i praćenju drugih svemirskih aktivnosti. Bez adekvatnog praćenja, operacije bi bile znatno rizičnije i neučinkovite. NASA je predvodnik budućih misija na Mjesec kroz svoj program Artemis, koji uključuje višegodišnje misije čiji je cilj stvoriti trajnu prisutnost čovjeka na Mjesecu. Prva misija, Artemis II, trebala bi se realizirati najkasnije u rujnu 2025., dok će Artemis III 2026. omogućiti prvu ljudsku misiju na Mjesec od Apolla 17 1972. godine.
Cilj ovih misija je uspostaviti infrastrukturu koja će omogućiti redovite misije između Zemlje i Mjeseca, uz izgradnju lunarnih baza u području južnog pola Mjeseca. Ova područja su od posebnog interesa zbog postojanja vodnih resursa unutar lunarnog regolita, što će biti od ključne važnosti za dugoročne misije i naseljavanje Mjeseca.
SDA kao ključ za uspjeh u cislunarnom prostoru
Kako bi ove misije bile uspješne, potrebno je osigurati učinkovitu SDA, koja omogućuje praćenje svih objekata i aktivnosti u cislunarnom prostoru. Prema riječima Briana Baker-McEvillyja, istraživača sa Sveučilišta Embry-Riddle, SDA je ključna za sigurnost svemirskih letjelica jer omogućuje praćenje svih objekata u prostoru bez direktne komunikacije s njima: “SDA osigurava vrijedne informacije koje pomažu u izbjegavanju sudara, praćenju pozicije i aktivnostima drugih letjelica, što je ključno za uspjeh svake misije.”
Uspostava SDA je posebno važna s obzirom na planiranu gradnju lunarnih baza i uspostavu lunarne infrastrukture koja će podržati stalnu prisutnost. SDA osigurava da se aktivnosti u cislunarnom prostoru odvijaju sigurno i učinkovito. Uz NASA-u, Kina i Rusija također rade na planovima za razvoj Međunarodne lunarne istraživačke stanice (ILRS). Ovaj projekt ima za cilj uspostaviti stalnu bazu na Mjesecu u tri faze. Prva faza, koja će završiti misijom Chang’e-7 2026. godine, uključuje izviđanje južnog pola Mjeseca i traženje resursa.
Europska svemirska agencija (ESA) također sudjeluje u planiranju budućih lunarnih baza. ESA je predložila projekte poput Moon Village, a najnoviji plan uključuje modularni habitat koji bi mogao ugostiti do 144 osobe.
Jedan od glavnih izazova s kojima se suočava SDA u cislunarnom prostoru su složeni dinamički uvjeti koji uključuju gravitacijske utjecaje Zemlje, Mjeseca i Sunca. Ovi uvjeti otežavaju korištenje tradicionalnih metoda orbitalne dinamike, zbog čega su potrebna nova rješenja.
Zemaljski senzori često nisu dovoljni da bi osigurali točno praćenje objekata u cislunarnom prostoru, a optički senzori imaju problema s praćenjem zbog osvjetljenja ili blokade objekata poput Mjeseca. Stručnjaci razmatraju nekoliko mogućih rješenja, uključujući postavljanje senzora na Mjesec, proširenje mreže zemaljskih senzora, ili korištenje satelitskih sustava koji bi osigurali stalno praćenje aktivnosti u cislunarnom prostoru. Cislunarni prostor postaje ključan za buduće ljudske misije i dugotrajnu prisutnost na Mjesecu. Kako se ovaj prostor sve više razvija, svemirska domena svjesnosti bit će ključna za osiguravanje sigurnih i uspješnih operacija. Iako izazovi postoje, napori u rješavanju problema poput praćenja objekata i upravljanja letjelicama osigurat će da cislunarni prostor postane sljedeća velika faza ljudskog istraživanja svemira.
Pozdrav svima! Hvala što čitate Kozmos.hr! Ja sam Ivan i dugi niz godina pišem o svermiu, astronomiji, znanosti, povijesti i arheologiji, a imao sam priliku sudjelovati i u dokumentarcima Science Discovery-ja te History Channel-a.
