Prema najnovijoj analizi neprofitne organizacije Oxfam International, objavljenoj u nedjelju, najbogatiji jedan posto ljudi na svijetu odgovoran je za istu količinu emisija ugljika kao dvije trećine najsiromašnijih, što čini oko pet milijardi osoba.
Max Lawson, suautor izvješća, u razgovoru za AFP istaknuo je kako, iako je borba protiv klimatske krize zajednički zadatak, odgovornost nije ravnomjerno raspoređena. Stoga, smatra Lawson, vladine politike moraju biti prilagođene toj neravnoteži.
Lawson navodi: “Bogatiji ljudi imaju veću mogućnost smanjiti svoje osobne emisije i one povezane s njihovim ulaganjima. Na primjer, treći automobil ili četvrto godišnje putovanje nisu nužnosti, a ni ulaganja u industrije poput cementne nisu neophodna.”
Izvještaj “Klimatska jednakost: Planet za 99%” zasniva se na podacima Stockholmskog instituta za okoliš (SEI) te analizira emisije povezane s potrošnjom različitih dohodovnih skupina sve do 2019. godine.
Sastanka svjetskih lidera na samitu COP28 u Dubaiju
Ovo otkriće dolazi uoči sastanka svjetskih lidera na samitu COP28 u Dubaiju, koji će se održati kasnije ovog mjeseca, a tijekom kojeg će se razmatrati pitanja klimatskih promjena. Postoji zabrinutost da bi cilj ograničavanja globalnog zatopljenja na 1,5 stupnjeva Celzijusa mogao postati nedostižan.
Izvješće ističe da najbogatiji jedan posto populacije, što predstavlja oko 77 milijuna ljudi, proizvodi 16 posto globalnih emisija vezanih uz potrošnju, što je ekvivalent emisijama donjih 66 posto svjetske populacije po dohotku, odnosno 5,11 milijardi ljudi.
Prag dohotka za ulazak u globalni vrh jedan posto prilagođen je prema zemlji koristeći paritet kupovne moći. Na primjer, u SAD-u taj prag iznosi 140.000 dolara, dok je u Keniji ekvivalent oko 40.000 dolara.
Analize na nacionalnoj razini također otkrivaju značajne razlike. U Francuskoj, primjerice, najbogatiji jedan posto emitira istu količinu ugljika u jednoj godini kao najsiromašnijih 50 posto tijekom deset godina.
Bernard Arnault, milijarder i osnivač Louis Vuittona, najbogatiji čovjek u Francuskoj, ima ugljični otisak 1.270 puta veći od prosječnog Francuza, kada se isključe emisije povezane s njegovim ulaganjima.
Lawson zaključuje da političke mjere moraju biti progresivne: “Vjerujemo da samo progresivna klimatska politika, koja od onih s najvećim emisijama traži najveće žrtve, može dovesti do efikasne političke strategije.”
Među predloženim mjerama su porez na letenje više od deset puta godišnje te viši porez na ulaganja koja nisu ekološki prihvatljiva.
Dok se izvješće primarno fokusira na ugljik povezan s individualnom potrošnjom, uočava se da su emisije koje proizlaze iz ulaganja super-bogatih daleko veće. Također, istraživanje Oxfama pokazuje da su milijarderi dvostruko skloniji ulaganju u zagađujuće industrije u odnosu na prosječne investitore Standard & Poor’s 500 indeksa.
Pridružite se raspravi u našoj Telegram grupi. KOZMOS Telegram –t.me/kozmoshr
Pozdrav svima! Hvala što čitate Kozmos.hr! Ja sam Ivan i dugi niz godina pišem o svermiu, astronomiji, znanosti, povijesti i arheologiji, a imao sam priliku sudjelovati i u dokumentarcima Science Discovery-ja te History Channel-a.
