Betelgez, superdiv u zviježđu Orionu, postao je još intrigantniji

Betelgez, poznat kao crveni superdiv u zviježđu Orion, nedavno je postao predmet značajnog znanstvenog interesa zbog svoje neobično brze rotacije. Ova iznimna zvijezda, čija je karakteristična crvena boja i sjajnost dugo godina bila prepoznatljiva značajka noćnog neba, privukla je pozornost astronoma nakon što su promatranja pokazala da se njena svjetlost neočekivano smanjila. Iznenadno otkriće brzine rotacije koja nije uobičajena za crvene superdivove čini Betelgeza predmetom posebne znanstvene znatiželje.

Betelgez, smješten među deset najsjajnijih zvijezda na sjevernoj hemisferi, karakterizira polupromjenjivost u promjeni svjetlosti. Ova redovitost u varijacijama svjetlosti ponekad se prekida u razdobljima koja mogu trajati od 20 do 2000 dana. Kad bi Betelgez zauzeo mjesto Sunca, njegova bi se vidljiva površina protezala izvan orbite Marsa, što ilustrira njegovu impozantnu veličinu.

Betelgez rotira brže nego što je to bilo prethodno poznato

Nedavno istraživanje koje je koristilo Atacama Large Millimeter Array (ALMA) otkrilo je da Betelgez rotira brže nego što je to bilo prethodno poznato. Tijekom evolucije, hladnije zvijezde poput Betelgeza šire se, što bi trebalo dovesti do usporavanja njihove rotacije kako bi se sačuvala angularna količina kretanja. Međutim, gubitak mase zbog zvjezdanog vjetra može dodatno utjecati na smanjenje brzine rotacije. Prema trenutnim teorijskim očekivanjima, crveni superdivovi imaju brzinu rotacije znatno manju od Betelgezove.

Betelgez iznenađuje svojom brzinom rotacije koja premašuje ove pretpostavke. Njegova blizina Zemlji omogućila je detaljno promatranje i precizno mjerenje. Analiza je pokazala da se jedna strana vidljive hemisfere pomaknula prema plavom spektru, a druga prema crvenom, što pruža osnovu za točno određivanje rotacijske brzine.

Radijalna brzina Betelgeza

Radijalna brzina Betelgeza, izmjerena pomoću ALMA-e, iznosila je otprilike 5,47 km/s, što je u skladu s prethodnim promatranjima provedenim svemirskim teleskopom Hubble. Jedna od vodećih teorija za objašnjenje ovog fenomena predlaže mogućnost evolucije binarnih zvijezda ili spajanje s pratiljem male mase. Procjenjuje se da bi jedna trećina crvenih superdivova mogla doživjeti takvo spajanje prije kolapsa svoje jezgre.

Iako postoje izazovi u prikupljanju dovoljno podataka, tim je izveo 3D radijacijsko-hidrodinamičke simulacije crvenih superdivova s osobinama sličnima Betelgezu. Ovi rezultati ukazuju na mogućnost da su prethodna promatranja mogla biti pod utjecajem turbulencija konvektivne plazme na površini, a ne stvarne rotacije zvijezde.

Istraživački tim razvio je nove tehnike obrade kako bi uspostavio predviđanja koja bi se mogla usporediti s promatranjima Betelgeza. Konačni zaključak istraživanja jest da su za potvrdu brze rotacije Betelgeza i sličnih crvenih superdivova potrebna promatranja veće rezolucije nego što trenutna tehnologija može pružiti.

Pridružite se raspravi u našoj Telegram grupi. KOZMOS Telegram –t.me/kozmoshr