Mjesec, Zemljin najbliži nebeski susjed, nastavlja nas iznenađivati svojim tajnama. Nedavna otkrića kineske misije Chang’e-6 ‘osvijetlila’ su vulkansku prošlost “tamne” strane Mjeseca, otkrivajući da je ovaj zagonetni dio našeg satelita bio vulkanski aktivan prije milijarde godina.
Znanstvenici koji su analizirali uzorke s misije Chang’e-6 otkrili su da je najstariji i najdublji krater na dalekoj strani Mjeseca doživio vulkansku aktivnost prije 2,8 milijardi godina. Još nevjerojatnije, pronađen je fragment star čak 4,2 milijarde godina, što ga čini najstarijim uzorkom lunarnog bazalta ikad precizno datiranim.
Ova otkrića, predvođena laboratorijem profesora LI Qiulija s Instituta za geologiju i geofiziku Kineske akademije znanosti, ključna su za razumijevanje hemisferne dihotomije Mjeseca—trajne zagonetke koja uključuje velike razlike između bliže i daleke strane lunarne površine.
Uloga tla s misije Chang’e-6
Misija Chang’e-6 postigla je povijesni uspjeh kao prva misija koja je donijela uzorke s daleke strane Mjeseca, vraćajući na Zemlju čak 1.935,3 grama lunarnog tla. Ova dragocjena kolekcija uzoraka pružila je znanstvenicima neprocjenjive uvide u geološku povijest Mjeseca.
Analiza uzoraka otkrila je postojanje dvije vrste mare bazalta – specifičnih stijena nastalih vulkanskim procesima na Mjesecu:
- Nisko-Ti (nisko-titanijski) bazalt: Ova vrsta bazalta predstavlja lokalnu jedinicu stijena u blizini mjesta slijetanja Chang’e-6, što ukazuje na vulkansku aktivnost specifičnu za tu regiju.
- Vrlo nisko-Ti (VLT) bazalt: Pretpostavlja se da ova vrsta stijena potječe iz područja istočno od mjesta slijetanja, vjerojatno prenesena procesima poput udara meteoroida ili drugih lunarnih dinamika.
Ove razlike u sastavu mare bazalta otkrivaju složenost vulkanske povijesti Mjeseca i pružaju nove uvide u geološke procese koji su oblikovali obje hemisfere lunarne površine.
Ovi bazalti nastali su vulkanskom aktivnošću koja je prije milijardi godina preplavila dijelove površine lavom. Dok bliža strana Mjeseca ima bazalte na otprilike 30% svoje površine, daleka strana ima samo oko 2%, što naglašava očitu asimetriju između hemisfera.
Zagonetka lunarne dihotomije
Znanstvenici već dugo pokušavaju objasniti razloge značajnih razlika između bliže i tamne strane Mjeseca, koje uključuju razlike u debljini kore, topografiji i koncentraciji torija. Jedna od vodećih hipoteza bila je da tanja kora na tamnoj strani olakšava vulkansku aktivnost. Međutim, bazen South Pole-Aitken (SPA), unatoč izuzetno tankoj kori, ostaje zagonetno siromašan vulkanskim naslagama.
Rezultati istraživanja s misije Chang’e-6 ukazuju na to da sastav plašta ispod mjesečeve kore ima ključnu ulogu u nastanku vulkanskih procesa. Tim predvođen profesorom XU-om otkrio je da je plašt ispod SPA bazena osiromašen ključnim elementima i ima visok stupanj vatrostalnosti, što otežava njegovo djelomično taljenje. Zbog toga se značajno smanjuje mogućnost vulkanskih erupcija, unatoč tanjoj kori.
Kako bi bolje razumjela te procese, postdoktorandica Zhang Qian provela je sustavno datiranje radioizotopima na 108 fragmenata bazalta. Rezultati su pokazali da 107 fragmenata dijeli dosljednu starost formacije od 2,8 milijardi godina, što potvrđuje starost erupcije lokalnih bazalta na mjestu slijetanja misije Chang’e-6. Preostali fragment, visokog aluminijskog bazalta, datiran je na 4,2 milijarde godina, a vjerojatno potječe iz skrivene vulkanske regije južno od mjesta slijetanja.
Novi tragovi lunarne evolucije
Ova otkrića otkrivaju da je vulkanska aktivnost na dalekoj strani Mjeseca trajala najmanje 1,4 milijarde godina, od 4,2 do 2,8 milijardi godina. Analiza olovnih izotopa ukazuje da ovi bazalti potječu iz različitih izvora plašta:
- Bazalt star 4,2 milijarde godina potječe iz KREEP-bogata izvora, bogatog kalijem (K), rijetkim zemnim elementima (REE) i fosforom (P).
- Bazalt star 2,8 milijardi godina potječe iz KREEP-siromašnog izvora.
Raznolikost u sastavu plašta pruža ključne tragove o geološkoj evoluciji Mjeseca i njegovoj hemisfernoj dihotomiji.
