Astronomi širom svijeta nastoje razumjeti što znakovi, ili “biološki pokazatelji”, mogu upućivati na postojanje života na udaljenim planetima. Ključan element u ovoj potrazi je ugljik. Shvaćanje kako se ugljik ponaša u planetarnim atmosferama može nam dati uvid u to postoji li život na tim planetima.
Ugljik i njegova važnost u istraživanju
Kada govorimo o ugljiku, mislimo na njegove različite oblike poput ugljičnog dioksida (CO2), ugljičnog monoksida (CO) i metana (CH4). Nedavno istraživanje bavilo se analizom ovih oblika ugljika u atmosferama planeta koji su slični Zemlji i koji kruže oko zvijezda sličnih našem Suncu.
Istraživanje, koje je predano časopisu The Astrophysical Journal, nosi naslov “Relativne količine CO2, CO i CH4 u atmosferama sličnim Zemlji bez života”. Autori ovog rada su Yasuto Watanabe i Kazumi Ozaki iz Japana.
Jedan od ključnih aspekata istraživanja je razumijevanje uloge CO-a u mogućoj postojbini života. Iako se u sadašnjoj Zemljinoj atmosferi CO brzo razgrađuje, prije tri milijarde godina, kada je kisika bilo malo, CO je mogao biti prisutan u većim količinama. To znači da prisutnost CO-a u atmosferi egzoplaneta može ukazivati na postojanje jednostavnog oblika života.
Ključni nalazi istraživanja
Važan pojam koji istraživanje naglašava je “CO runaway“, odnosno naglo povećanje količine CO-a u atmosferi. To se može dogoditi kada se stvara više CO-a nego što se može razgraditi, što može biti povoljno okruženje za nastanak života.
Kroz simulacije, istraživači su otkrili da se “CO runaway” može dogoditi pod određenim uvjetima, što bi moglo biti ključno za razumijevanje koja su okruženja najpogodnija za nastanak života.
Međutim, postoji prepreka. Vulkanska aktivnost može ispuštati velike količine CO-a, što znači da prisutnost ovog plina ne mora nužno ukazivati na postojanje života.
Dok ovo istraživanje ne pruža definitivan odgovor o tome kako prepoznati znakove života na drugim planetima, pruža dragocjen uvid u kompleksne procese koji utječu na atmosferski sastav egzoplaneta. To je korak naprijed u razumijevanju gdje i kako bismo mogli pronaći znakove života izvan našeg Sunčevog sustava.
Kako zaključuju autori: “Naši rezultati produbljuju razumijevanje veze između tipova zvijezda, sastava atmosfere, klimatskih uvjeta, geološke aktivnosti i mogućeg postanka života. To nam pomaže u daljnjem istraživanju mogućih naseljivih svjetova izvan naše solarne obitelji.”
Pridružite se raspravi u našoj Telegram grupi. KOZMOS Telegram –t.me/kozmoshr
Pozdrav svima! Hvala što čitate Kozmos.hr! Ja sam Ivan i dugi niz godina pišem o svermiu, astronomiji, znanosti, povijesti i arheologiji, a imao sam priliku sudjelovati i u dokumentarcima Science Discovery-ja te History Channel-a.
