Neobična potraga za izvanzemaljskim sondama: sve se krije u Zemljinoj sjeni.
Astronomi su desetljećima tragali za znakovima izvanzemaljske inteligencije usmjeravajući radioteleskope i optičke instrumente prema udaljenim zvijezdama. No nova studija donosi iznenađujući pristup – umjesto gledanja u daljine, potraga se seli u najbliže prostore oko našeg planeta, koristeći Zemljinu sjenu kao prirodni filter za otkrivanje mogućih izvanzemaljskih sondi.
Skrivena zona bez odsjaja
Zemlja svake noći baca u svemir stožac sjene u kojem izravna Sunčeva svjetlost ne može obasjati umjetne satelite ni krhotine svemirskog otpada. Na visini geostacionarne orbite, oko 35 700 kilometara, promjer baze tog stošca iznosi približno 8 do 9 stupnjeva vidnog polja. Upravo je to područje znanstvenicima iznimno vrijedno jer ondje gotovo da nema odbljesaka koje proizvode ljudski objekti.
Izvor: CTIO/NOIRLab/NSF/AURA/DECam, projekt DELVE Survey.
Tim koji vodi Beatriz Villarroel sa Sveučilišta u Stockholmu osmislio je način kako taj prirodni fenomen iskoristiti za filtriranje “šuma” što ga stvaraju tisuće aktivnih satelita i milijuni komadića otpada. Budući da sateliti rijetko posjeduju vlastite izvore vidljive svjetlosti, osim u iznimnim slučajevima poput komunikacijskih lasera ili pogonskih mlaznica, svaki neočekivani bljesak ili trag u Zemljinoj sjeni može upućivati na nešto neobično.
Prvi rezultati i planovi za ExoProbe
Za testiranje metode iskorištene su arhivske snimke Zwicky Transient Facilityja, teleskopa u Kaliforniji koji svakodnevno bilježi promjene na noćnom nebu. Automatizirani sustav NEOrion obradio je više od 200 tisuća fotografija snimljenih unutar Zemljine sjene. Većina detektiranih pojava, meteori, zrakoplovi i poznati asteroidi – imala je očekivano objašnjenje. No jedan trag privukao je posebnu pozornost: nekatalogizirani objekt koji se kretao brže od uobičajenih asteroida i nije se pojavljivao ni u jednoj bazi podataka. Što je to bilo, ostalo je nepoznato.
Autori studije predlažu i dodatne pristupe: analizu starih astronomskih fotografija snimljenih prije 1957. godine, kada su lansirani prvi sateliti, te proučavanje spektralnih karakteristika sumnjivih objekata kako bi se otkrili materijali izmijenjeni dugotrajnim izlaganjem svemirskom okruženju.
Iako ovaj rad još nije donio čvrst dokaz o izvanzemaljskoj tehnologiji, pokazuje da je sustavna potraga za takvim artefaktima izvediva i s postojećom opremom. Sljedeći korak je razvoj projekta ExoProbe, mreže teleskopa koja će istodobnim promatranjem moći precizno odrediti udaljenost i putanju neobičnih objekata.
Potraga za odgovorima sada se vodi doslovno u sjeni našeg planeta.
Ivan je novinar, bloger i autor s više od 15 godina iskustva u digitalnim medijima. Piše o širokom spektru tema, uključujući svemir, astronomiju, znanost, povijest i arheologiju. Objavljuje kao gostujući autor u Večernjem listu, a kao stručni sugovornik gostovao je u emisijama na kanalima Science Discovery i History Channel. Osnivač je portala Kozmos.hr, prvog hrvatskog online magazina posvećenog popularizaciji znanosti i svemira.
