Međunarodni tim istraživača pod vodstvom nizozemskog doktoranda Marka Sneldersa (ASTRON i Sveučilište u Amsterdamu) otkrio je radijske izboje iz dalekog svemira koji traju samo milijuntinke sekunde. Ove mikrosekundne izboje pronašli su nakon pažljivog pregleda arhiviranih podataka iz poznatog izvora milisekundnih izboja. Još uvijek nije jasno kako se stvaraju ovako ultra-brzi izboji.
Brzi radio izboji (FRB) su nepredvidivi, iznimno kratki bljeskovi radijskih valova izvan našega Mliječnog puta. Vjeruje se da ih mogu uzrokovati magnetske neutronke, poznate kao magnetari. Prvi izboji otkriveni su 2007. godine. Do sada je većina izboja trajala dulje od tisućinke sekunde, emitirajući energiju ekvivalentnu onoj koju naše sunce proizvede u jednom danu.
Godine 2022., istraživači sa Sveučilišta u Amsterdamu i iz ASTRON-a postavili su hipotezu da bi mogli postojati izboji koji traju ne tisućinke, već samo milijuntinke sekunde. “Često smo o tome razgovarali na našim sastancima”, kaže Mark Snelders, doktorand na ASTRON-u i Sveučilištu u Amsterdamu. “Slučajno sam otkrio da postoji javni set podataka koji bismo mogli koristiti za to.”
Pet sati podataka
Nizozemski istraživači koristili su javni arhiv projekta Breakthrough Listen, osmišljenog za potragu za izvanzemaljskim životom. Taj arhiv, koji potječe iz Green Bank teleskopa (SAD), sadržavao je pet sati podataka od poznatog ponavljajućeg brzog radio izboja FRB 20121102A, koji se nalazi otprilike tri milijarde svjetlosnih godina dalje prema sazviježđu Auriga.
Podaci su usporedivi s filmom. Istraživači su podijelili svaku sekundu prvih trideset minuta podataka na pola milijuna pojedinačnih slika. Zatim su koristili softverske filtere i strojno učenje kako bi tražili anomalije. Na taj su način otkrili osam ultra-brzih izboja koji su trajali samo deset milijuntinki sekunde ili čak manje.
Sada kada je prvi ultra-brzi mikrosekundni izvor otkriven, istraživači očekuju pronalazak još takvih izvora. No, otkrivanje njih možda neće biti tako jednostavno, jer neki podatkovni setovi nisu dovoljno detaljni da bi se podijelili na pola milijuna dijelova po sekundi.
U konačnici, istraživači žele koristiti izboje kako bi stvorili vrstu karte svemira između zvijezda i galaksija. S takvom kartom bolje će razumjeti kako galaksije dobivaju hranu iz okolnog plina.
Pridružite se raspravi u našoj Telegram grupi. KOZMOS Telegram –t.me/kozmoshr
