Brzi radijski bljeskovi otkrivaju tajne nevidljivog haloa Mliječne staze
Koristeći tajanstvene kozmičke signale poznate kao brzi radijski bljeskovi (FRB), astronomi su postigli proboj u razumijevanju haloa Mliječne staze. Istraživanje, koje je vodila Amanda Cook sa Sveučilišta u Torontu, pokazuje da plinoviti halo koji okružuje našu galaksiju sadrži znatno manje plina nego što se ranije procjenjivalo.
Zagonetni fenomen brzih radijskih bljeskova
FRB-ovi, kratki bljeskovi radiovalova koji potječu od zagonetnih nebeskih objekata, smatraju se jednom od najmisterioznijih zagonetki astronomije. Ti kozmički fenomeni istovremeno proizvode visokofrekventne (ekvivalent plavog svjetla) i niskofrekventne (ekvivalent crvenog svjetla) radiovalove. Međutim, kako prolaze kroz plin, visokofrekventni valovi usporavaju više od svojih niskofrekventnih “kolega”, što uzrokuje kašnjenje u njihovom dolasku u teleskop.
Disperzija: Alat za otkrivanje nevidljivog plina
Astronomi poput Cooka nazivaju ovo vremensko razmazivanje “disperzijom” i koriste ga za otkrivanje inače nedetektirajućeg plina u svemiru. Kako je objašnjeno u izjavi Sveučilišta u Torontu, Cook uspoređuje proučavanje disperzije s analizom računa za grijanje vašeg doma kako bi razumjeli zimsko vrijeme: otkriva je li zima bila oštra ili blaga, ali ne i specifične temperature pojedinačnih dana. Slično tome, zapažena disperzija omogućuje astronomima da procijene ukupnu količinu materijala s kojim se FRB signal susreo na svom putovanju od izvora do Zemlje, bez određivanja raspodjele materijala duž puta.
Mjerenje sadržaja plina haloa Mliječne staze
Cook je primijenila metodu disperzije kako bi izmjerila sadržaj plina u halo Mliječne staze, ogromnom galaktičkom “atmosferom” koja se proteže pola milijuna svjetlosnih godina u svim smjerovima. Tim je iskoristio FRB signale prikupljene kanadskim radio teleskopom za mapiranje intenziteta vodika (CHIME) i otkrio da halo Mliječne staze sadrži znatno manje plina nego što se ranije predviđalo. Rezultati su objavljeni u časopisu Astrophysical Journal pod naslovom “An FRB Sent Me a DM.”
Prva takva studija s CHIME teleskopom
Ovo istraživanje označava prvi puta da je sadržaj plina haloa izmjeren pomoću velikog, ujednačenog uzorka FRB-ova, zahvaljujući CHIME teleskopu. Cook i njezin tim analizirali su signale FRB-a na različitim udaljenostima od Zemlje kako bi dobili svoje rezultate.
Izazivanje konvencionalnih astronomskih modela
Radeći sa svojim mentorom, profesorom Bryanom Gaenslerom, Cook je otkrila da je istraživanje bilo teže nego što se očekivalo. Kao rezultat, tim je zatražio savjete od stručnjaka iz potpuno drugog područja – statistike – kako bi primijenili novi skup metoda u svojem pristupu. Gaensler ističe da se ova revolucionarna metoda proučavanja Mliječne staze može primijeniti i na druge aspekte svemira. Signali FRB-a mogu se koristiti za proučavanje strukture raznih nebeskih objekata kroz koje signal prolazi, uključujući međugalaktički materijal, haloe drugih galaksija i plin unutar galaksija.
Buduće primjene: 3D karta haloa Mliječne staze
U iščekivanju još mnogo otkrića FRB-a, Cook i njezin tim nadaju se stvoriti 3D kartu haloa Mliječne staze prikupljanjem dodatnih podataka o FRB-u. Svaki FRB pruža mjerenje haloa u jednom smjeru, što omogućava izgradnju sveobuhvatne slike tijekom vremena.
Razumijevanje svemira
Konačno, ovi rezultati doprinose našem znanju o ranom svemiru i formiranju naše galaksije. Stjecanjem uvida u halo Mliječne staze astronomi mogu naučiti više o evoluciji galaksije kao cjeline, rasvjetljavajući kako je postala onakva kakvu danas promatramo. Kako istraživači nastavljaju istraživati misterije brzih radijskih bljeskova i svemira, možemo očekivati još nevjerojatnih otkrića u narednim godinama.
Ponešto o FRB-ovima
Brzi radijski bljeskovi (FRB-ovi) su zagonetni, prolazni kozmički signali koji su privukli pažnju astronoma širom svijeta. Ovi kratki, intenzivni bljeskovi radiovalova potječu od nepoznatih nebeskih objekata, a njihova tajanstvena priroda potaknula je mnogo teorija i hipoteza. Zanimanje za FRB-ove leži ne samo u razotkrivanju njihovog podrijetla, već i u njihovom potencijalu da posluže kao moćni alati za istraživanje svemira. Analizirajući ove izvanzemaljske signale, astronomi mogu otključati vrijedne uvide u kozmičke strukture i pojave, rasvjetljavajući goleme, neistražene dubine kozmosa.
Pridružite se raspravi u našoj Telegram grupi. KOZMOS Telegram –t.me/kozmoshr
Pozdrav svima! Hvala što čitate Kozmos.hr! Ja sam Ivan i dugi niz godina pišem o svermiu, astronomiji, znanosti, povijesti i arheologiji, a imao sam priliku sudjelovati i u dokumentarcima Science Discovery-ja te History Channel-a.
