Astronomi sa Sveučilišta u Chicagu, u suradnji s međunarodnim timom, otkrili su jednu od najsiromašnijih zvijezda po sadržaju metala ikad zabilježenih. Novi objekt, nazvan GDR3_526285 (kakvo seksi ime zar ne?), identificiran je analizom podataka koje je prikupio europski satelit Gaia.
Zvijezde iznimno siromašne metalima (UMP, ultra-metal-poor) definiraju se kao one čiji je udio željeza [Fe/H] manji od –4. Do danas ih je poznato tek nekoliko desetaka, a smatra se da su izravni potomci prvih zvijezda (tzv. populacije III) koje su se formirale nakon mračnog doba svemira. Njihova kemija pruža uvid u uvjete koji su vladali u najranijim fazama galaksija.
Tim pod vodstvom Guilhermea Limberga prepoznao je GDR3_526285 u niskorezolucijskim spektrima Gaia DR3 snimljenima u plavom (BP) i crvenom (RP) fotometrijskom kanalu. Status objekta potvrđen je višepojasnim fotometrijskim mjerenjima i spektroskopijom visoke rezolucije s pomoću 6,5-metarskog teleskopa Magellan Clay u opservatoriju Las Campanas u Čileu.
Prema dobivenim podacima, zvijezda se nalazi oko 78 600 svjetlosnih godina od Zemlje, u vanjskom halou Mliječne staze. Njezina metalnost iznosi –4,82 dex, što je među najnižim udjelima željeza ikad izmjerenim. Također, ima jedan od najmanjih udjela mase metala među svim poznatim metal-siromašnim zvijezdama.
Procjenjuje se da je GDR3_526285 nešto manja od Sunca, s oko 78 posto njegove mase. Na njezinoj površini temperatura doseže oko 4 300 °C, a kreće se brzinom većom od 428 kilometara u sekundi u odnosu na Sunce. Istraživanje je pokazalo da u njoj nema neuobičajeno velike količine ugljika, što je čest slučaj kod drugih zvijezda s ovako malim udjelom metala.
Rezultati upućuju na to da se zvijezda formirala iz plina ohlađenog prašinom, a ne iz ohlađenog putem finih spektralnih linija ugljika ili kisika u primordijalnom plinu. Dinamička analiza pokazuje da bi mogla imati poveznicu s Magellanovim oblacima, bilo kao objekt čiju je putanju poremetio nedavni gravitacijski prolazak tog sustava, bilo kao bivša zvijezda Velikog Magellanovog oblaka koju je Mliječna staza gravitacijski “ogolila.”
Ivan je novinar, bloger i autor s više od 15 godina iskustva u digitalnim medijima. Piše o širokom spektru tema, uključujući svemir, astronomiju, znanost, povijest i arheologiju. Objavljuje kao gostujući autor u Večernjem listu, a kao stručni sugovornik gostovao je u emisijama na kanalima Science Discovery i History Channel. Osnivač je portala Kozmos.hr, prvog hrvatskog online magazina posvećenog popularizaciji znanosti i svemira.
