Astronomi sa Sveučilišta u Chicagu, u suradnji s međunarodnim timom, otkrili su jednu od najsiromašnijih zvijezda po sadržaju metala ikad zabilježenih. Novi objekt, nazvan GDR3_526285 (kakvo seksi ime zar ne?), identificiran je analizom podataka koje je prikupio europski satelit Gaia.
Zvijezde iznimno siromašne metalima (UMP, ultra-metal-poor) definiraju se kao one čiji je udio željeza [Fe/H] manji od –4. Do danas ih je poznato tek nekoliko desetaka, a smatra se da su izravni potomci prvih zvijezda (tzv. populacije III) koje su se formirale nakon mračnog doba svemira. Njihova kemija pruža uvid u uvjete koji su vladali u najranijim fazama galaksija.
Tim pod vodstvom Guilhermea Limberga prepoznao je GDR3_526285 u niskorezolucijskim spektrima Gaia DR3 snimljenima u plavom (BP) i crvenom (RP) fotometrijskom kanalu. Status objekta potvrđen je višepojasnim fotometrijskim mjerenjima i spektroskopijom visoke rezolucije s pomoću 6,5-metarskog teleskopa Magellan Clay u opservatoriju Las Campanas u Čileu.
Prema dobivenim podacima, zvijezda se nalazi oko 78 600 svjetlosnih godina od Zemlje, u vanjskom halou Mliječne staze. Njezina metalnost iznosi –4,82 dex, što je među najnižim udjelima željeza ikad izmjerenim. Također, ima jedan od najmanjih udjela mase metala među svim poznatim metal-siromašnim zvijezdama.
Procjenjuje se da je GDR3_526285 nešto manja od Sunca, s oko 78 posto njegove mase. Na njezinoj površini temperatura doseže oko 4 300 °C, a kreće se brzinom većom od 428 kilometara u sekundi u odnosu na Sunce. Istraživanje je pokazalo da u njoj nema neuobičajeno velike količine ugljika, što je čest slučaj kod drugih zvijezda s ovako malim udjelom metala.
Rezultati upućuju na to da se zvijezda formirala iz plina ohlađenog prašinom, a ne iz ohlađenog putem finih spektralnih linija ugljika ili kisika u primordijalnom plinu. Dinamička analiza pokazuje da bi mogla imati poveznicu s Magellanovim oblacima, bilo kao objekt čiju je putanju poremetio nedavni gravitacijski prolazak tog sustava, bilo kao bivša zvijezda Velikog Magellanovog oblaka koju je Mliječna staza gravitacijski “ogolila.”
Ivan je novinar i autor koji piše o znanosti, svemiru i povijesti. Gostuje kao stručni sugovornik na Science Discovery i History Channelu te piše za Večernji list. Osnivač je Kozmos.hr, prvog hrvatskog portala posvećenog popularizaciji znanosti.
