Niz galaksija dug oko 13 milijuna svjetlosnih godina otkriven je u podacima svemirskog teleskopa James Webb. Struktura nazvana Kozmička loza, odnosno Cosmic Vine, sadrži najmanje 20 spektroskopski potvrđenih galaksija. Posebno su zanimljive dvije najmasivnije: iako ih vidimo u ranom svemiru, stvaranje novih zvijezda u njima već je gotovo prestalo.
Otkriće je prvi put predstavljeno 2023. godine, a istraživanje Shuowena Jina i suradnika dostupno je u izvornom radu o Kozmičkoj lozi. Skupina je objedinjavanjem Webbovih i Hubbleovih snimki te spektroskopskih mjerenja proučila kako se velike galaksije razvijaju unutar strukture koja se još oblikuje.
Galaktički niz u polju Extended Groth Strip
Kozmička loza nalazi se u nebeskom području Extended Groth Strip, obuhvaćenom programom CEERS. Webbova infracrvena kamera NIRCam omogućila je istraživačima da razaznaju udaljene galaksije i usporede njihovu svjetlost u više valnih područja.
Pripadnost strukturi ne može se potvrditi samo time što su galaksije blizu jedna drugoj na snimci. Tim je upotrijebio spektre dobivene Webbovim instrumentom NIRSpec i zemaljskim teleskopima Keck, uz podatke iz ranijih istraživanja. Mjerenja su izdvojila galaksije s vrlo sličnim crvenim pomakom, oko 3,44.
Crveni pomak opisuje koliko su se valne duljine svjetlosti rastegnule tijekom širenja svemira. Slične vrijednosti pomažu utvrditi koje se galaksije nalaze u istoj udaljenoj strukturi, umjesto da se samo slučajno preklapaju u našem vidnom polju.
U podacima je pronađeno i šest područja s povećanom gustoćom galaksija. Zajedno tvore izduženu strukturu dugu oko četiri megaparseka i široku približno 0,2 megaparseka, odnosno oko 13 milijuna puta 650.000 svjetlosnih godina. Riječ je o procijenjenoj veličini u epohi iz koje dolazi opažena svjetlost.
Dvije velike galaksije gotovo bez novih zvijezda
Galaksije označene slovima A i E imaju po nekoliko desetaka milijardi Sunčevih masa u zvijezdama, ali stvaraju vrlo malo novih zvijezda. Njihovom svjetlošću dominiraju središnja zadebljanja. Takve galaksije astronomi nazivaju mirujućima, pri čemu se izraz odnosi na slabu aktivnost stvaranja zvijezda, a ne na njihovo gibanje.
Za najgušće područje autori su procijenili ukupnu zvjezdanu masu potvrđenih i mogućih članova na oko 260 milijardi Sunčevih masa. Ta se vrijednost odnosi na zvijezde u tom dijelu strukture. Procjena ukupne mase mora obuhvatiti i tamnu tvar.
Oblik i veličina Kozmičke loze upućuju na to da ona još nije gravitacijski ustaljen skup galaksija. Usporedbe sa simulacijama sugeriraju da bi se iz takve strukture mogao razviti masivan skup, ali riječ je o procjeni njezina razvoja, a ne o izravno opaženoj budućnosti.
Zašto su prestale stvarati zvijezde?
U zrelim skupovima galaksija stvaranje zvijezda može oslabjeti kada galaksije izgube plin potreban za njihov nastanak. Međutim, u Kozmičkoj lozi dvije velike galaksije gotovo su ugasile tu aktivnost dok se okolna struktura još razvijala. Galaksija E pritom se ne nalazi u njezinu najgušćem središtu.
Autori razmatraju ranija spajanja galaksija, naglo stvaranje zvijezda potaknuto tim spajanjima i djelovanje aktivnih galaktičkih jezgri. Takvi procesi mogu potrošiti, zagrijati ili ukloniti plin potreban za stvaranje novih zvijezda. Na galaksiji A uočeni su tragovi gravitacijske interakcije, dok spektar galaksije E dopušta mogućnost aktivnosti središnje crne rupe.
Postojeći podaci ne određuju jednoznačno koji je proces bio presudan. Za provjeru moguće aktivne jezgre u galaksiji E autori navode potrebu za spektroskopijom veće razlučivosti. Usporedba s većim brojem sličnih struktura mogla bi pokazati koliko često velike galaksije prestanu stvarati zvijezde prije nego što uđu u središte zrelog skupa.