Nalazi se dvadeset puta bliže svojoj zvijezdi nego Merkur našem Suncu, što dovodi do ekstremnih temperatura od oko 125°C na njegovoj površini. Nažalost, ta blizina znači da se planet nalazi izvan “nastanjive zone”.
Upoznajte Barnard b
Astronomi su napravili značajno otkriće: planet koji kruži oko Barnardove zvijezde, najbliže pojedinačne zvijezde našem Sunčevom sustavu. Ovo otkriće postignuto je korištenjem Vrlo velikog teleskopa Europskog južnog opservatorija (ESO VLT) u Čileu, pružajući nova saznanja o našem kozmičkom susjedstvu. Barnardova zvijezda, udaljena samo šest svjetlosnih godina od Zemlje, već dugo je meta u potrazi za planetima sličnim Zemlji zbog svoje blizine i potencijala da ugosti naseljive svjetove.
Novi egzoplanet, poznat kao Barnard b, stjenoviti je planet s najmanje polovicom mase Venere i nevjerojatno kratkom orbitalnom periodom – samo nešto više od tri Zemljina dana. Nalazi se dvadeset puta bliže svojoj zvijezdi nego Merkur našem Suncu, što dovodi do ekstremnih temperatura od oko 125°C na njegovoj površini. Nažalost, ta blizina znači da se planet nalazi izvan “nastanjive zone”, regije gdje bi tekuća voda mogla postojati, čineći ga negostoljubivim unatoč hladnijoj prirodi njegove matične zvijezde.
Dok je Barnard b u središtu ovog otkrića, astronomi su također otkrili signale koji ukazuju na postojanje još tri egzoplaneta u orbiti Barnardove zvijezde. Potrebna su dodatna promatranja kako bi se njihovo postojanje potvrdilo, ali ovo bi moglo značiti da naš najbliži zvjezdani susjed krije više planeta, što dodatno uzbuđuje potragu za naseljivim svjetovima izvan Zemlje.
Cilj za planetarna otkrića
Barnardova zvijezda, drugi najbliži zvjezdani sustav nakon Alfa Centauri, intrigira astronome desetljećima. S udaljenošću od samo šest svjetlosnih godina, nalazi se u savršenom dosegu za detaljna proučavanja pomoću suvremenih teleskopa. Crveni patuljci poput Barnardove zvijezde posebno su zanimljivi jer njihova manja i hladnija priroda olakšava detekciju planeta niske mase – poput Barnarda b – u usporedbi s većim zvijezdama poput našeg Sunca.
Ovo otkriće rezultat je pet godina strpljivog promatranja pomoću ESO-ovog VLT-a, kao i podataka iz drugih instrumenata za lov na egzoplanete poput HARPS-a i CARMENES-a. Iako je trebalo vremena da se otkrije Barnard b, astronomi su optimistični da bi ovo moglo biti tek početak, s više otkrića na pomolu.
Ovo otkriće omogućio je vrlo precizan instrument poznat kao ESPRESSO. Ovaj alat mjeri sitne “gibanja” u kretanju zvijezde uzrokovana gravitacijskim povlačenjem planeta u orbiti. Podaci prikupljeni ESPRESSO-om pomno su provjereni s informacijama iz drugih vodećih instrumenata, dodatno potvrđujući postojanje Barnarda b. Međutim, signali koji sugeriraju dodatne planete zahtijevaju još promatranja kako bi se potvrdili.
Što slijedi u istraživanju egzoplaneta?
Otkriće Barnarda b samo je početak onoga što bi moglo biti mnogo veći planetarni sustav oko te zvijezde. S novim instrumentima koji uskoro dolaze u upotrebu, poput nadolazećeg Ekstremno velikog teleskopa (ELT) opremljenog snažnim ANDES instrumentom, istraživači se pripremaju za novu eru u proučavanju egzoplaneta. Ovi napredni alati omogućit će astronomima da detektiraju još manje, stjenovite planete u umjerenim zonama i proučavaju njihove atmosfere u neviđenim detaljima.
“Ovo otkriće dodatno potvrđuje ideju da je naš kozmički vrt pun planeta niske mase”, kaže vodeći istraživač Jonay González Hernández. On je uvjeren da ćemo s budućim promatranjima otkriti još egzoplaneta u sustavu Barnardove zvijezde.
Kako znanstvenici nastavljaju otkrivati tajne zvijezda bliskih našem Suncu, svako novo otkriće dodaje još jedan dio slagalice u potrazi za životom izvan Zemlje. Potvrda postojanja Barnarda b, i potencijalno otkriće više planeta u njegovom sustavu, potiče optimizam o pronalasku Zemlji sličnih svjetova u našem kozmičkom susjedstvu. Budućnost istraživanja egzoplaneta izgleda svijetla, a Barnardova zvijezda ostaje ključni igrač u potrazi za planetima koji bi mogli, jednog dana, otkriti život izvan Zemlje.
Pozdrav svima! Hvala što čitate Kozmos.hr! Ja sam Ivan i dugi niz godina pišem o svermiu, astronomiji, znanosti, povijesti i arheologiji, a imao sam priliku sudjelovati i u dokumentarcima Science Discovery-ja te History Channel-a.
