Tijekom jedne od najintenzivnijih faza u povijesti svemira, znanstvenici su pomoću Svemirskog teleskopa James Webb otkrili galaksiju koja nadmašuje sve dosad poznate objekte iste vrste po sjaju. Iako na teleskopskim snimkama izgleda kao sićušna crvena točka, riječ je o aktivnom galaktičkom jezgru iz vremena kada je svemir bio tek trećinu svoje sadašnje starosti — u razdoblju poznatom kao kozmičko podne.
Supermasivna crna rupa u središtu svemirskog fenomena
Otkrivena galaksija, nazvana BiRD (skraćeno od Big Red Dot), predstavlja iznimno sjajan primjer onoga što astronomi nazivaju Male crvene točke ili Little Red Dots (LRD) — malim, ali moćnim izvorima zračenja koje zapravo skrivaju supermasivne crne rupe, stotine milijuna puta masivnije od našeg Sunca. BiRD je dobio ime ne zbog veličine, već zato što je najsjajniji LRD ikad otkriven u tom vremenskom razdoblju, u konkurenciji s nekoliko stotina sličnih objekata.
Otkrio ga je međunarodni tim znanstvenika predvođen dr. Federicom Loiacono s Nacionalnog instituta za astrofiziku (Istituto Nazionale di Astrofisica) u Italiji. Rezultati istraživanja objavljeni su na otvorenom serveru arXiv.
BiRD je uočen u sklopu promatranja nazvanog EIGER (Emission-Line galaxies and Intergalactic Gas in the Epoch of Reionization), programa koji koristi James Webb za proučavanje prostora oko šest istaknutih kvazara. BiRD je otkriven u blizini kvazara SDSS J1030+0524.
Plin helija izbačen brzinom od 830 kilometara u sekundi
Jedna od najzanimljivijih značajki BiRD-a je izbačaj plina helija iz središta galaksije, koji se kreće brzinom od 830 km/s. Takvo izbacivanje ostavlja jasan potpis u spektralnim podacima teleskopa, blokirajući dio svjetlosti koju su istraživači očekivali vidjeti, i time stvara tzv. apsorpcijsku liniju.
No za razliku od većine LRD-ova, BiRD je neuobičajeno tih u rendgenskom i radijskom spektru. Znanstvenici razmatraju dvije moguće hipoteze: ili crnu rupu zaklanja gusti, gotovo bezprašinski oblak plina koji upija zračenje, ili se oko crne rupe nakuplja materija toliko brzo da formira debeli disk koji guši rendgenske signale. Nedostatak radijskih valova zasad ostaje bez jasnog objašnjenja.
Poveznice s prethodnim neobičnim otkrićima
BiRD pokazuje snažne sličnosti s dvama ranije otkrivenim LRD-ovima iz istog razdoblja — objektima koje su znanstvenici nazvali “Rosetta Stone” i RUBIES-BLAGN-1. Unatoč raznolikim imenima, sva tri objekta dijele vrlo snažne izbačaje helijeva plina i očekivano sličnu masu, što sugerira da pripadaju istoj klasi ranih aktivnih galaktičkih jezgri.
Takvi objekti pomažu istraživačima razumjeti kako su u relativno kratkom vremenu nakon Velikog praska nastajale strukture koje danas oblikuju svemir.
Ključna faza u razvoju svemira
Razdoblje koje astronomi nazivaju kozmičko podne, otprilike 2–3 milijarde godina nakon Velikog praska, bilo je vrijeme kada su galaksije najintenzivnije stvarale zvijezde, a crne rupe ubrzano rasle. Otkrića poput BiRD-a omogućuju znanstvenicima dublje razumijevanje mehanizama koji su pokrenuli taj dinamični razvoj.
Kako James Webb i buduće generacije svemirskih teleskopa nastave istraživati rani svemir, broj otkrivenih malih crvenih točaka vjerojatno će se povećavati. Bilo da BiRD ostane iznimka ili se pokaže kao predstavnik šire populacije, jedno je sigurno — svako novo otkriće približava nas odgovorima na pitanja o podrijetlu i evoluciji svemira.
Ivan je novinar, bloger i autor s više od 15 godina iskustva u digitalnim medijima. Piše o širokom spektru tema, uključujući svemir, astronomiju, znanost, povijest i arheologiju. Objavljuje kao gostujući autor u Večernjem listu, a kao stručni sugovornik gostovao je u emisijama na kanalima Science Discovery i History Channel. Osnivač je portala Kozmos.hr, prvog hrvatskog online magazina posvećenog popularizaciji znanosti i svemira.
