kozmos.hr
  • Naslovnica
  • /
  • Svemir
  • /
  • Astronomi naišli na anomaliju u jednom od krakova Mliječne staze
Svemir

Astronomi naišli na anomaliju u jednom od krakova Mliječne staze

Izvor: NASA/JPL-Caltech/R. Hurt (SSC/Caltech)
objavljeno

Znanstvenici su naišli na dosad nepoznatu karakteristiku jednog od krakova naše galaksije. Skupina mladih zvijezda i oblaka plina, viri iz jednog od spiralnih krakova Mliječne staze.

Anomalija se proteže na čak 3000 svjetlosnih godina. Ova je prva galaktička struktura koja ima drugačiju orijentaciju od svog kraka.

Strijelčev krak

Astronomi su donedavno imali grubu predodžbu o veličini i obliku Mliječne staze. Ipak, mi ne možemo vidjeti cjelokupnu strukturu galaksije jer se naša točka gledišta, Zemlja, nalazi unutar nje.

Autori novog istraživanja, objavljenog u časopisu Astronomy & Astrophysics, fokusirali su se na obližnji dio jednog od krakova Mliječne staze, nazvanog Strijelčev krak. Koristeći NASA-in svemirski teleskop Spitzer još u siječnju 2020., znanstvenici su tražili mlade zvijezde u oblacima plina i prašine u kojima se formiraju.

Općenito se smatralo da su mlade zvijezde i maglice usklađene s oblikom svojeg kraka, no sada su znanstvenici upotrijebili najaktualnije podatke iz ESA-ine misije Gaia kako bi dobili trodimenzionalni prikaz Strijelčevog kraka s točnim položajima i udaljenostima između zvijezda. Kombinirani podaci otkrili su dugu, tanku struktura povezana sa Strijelčevim krakom, sastavljenu od mladih zvijezda koje se kreću gotovo istom brzinom i u istom smjeru kroz svemir.


Izvor: NASA/JPL-Caltech.
Izvor: NASA/JPL-Caltech.

Neobična struktura iskače od nagiba svog kraka za 48 stupnjeva

“Ključno svojstvo spiralnih krakova je koliko čvrsto putuju oko galaksije”, rekao je Michael Kuhn, astrofizičar s Caltecha i vodeći autor novog rada. Ova se karakteristika mjeri kutom nagiba kraka. Krug ima kut nagiba 0 stupnjeva, a kako se spirala više otvara, kut nagiba se povećava. “Većina modela Mliječne staze ide ka tome da Strijelčev krak tvori spiralu s kutom nagiba od oko 12 stupnjeva, no struktura koju smo ispitali iskače pod kutom od čak 60 stupnjeva.”

Slične strukture – ponekad nazvane ostruge ili perje – obično strše s krakova drugih spiralnih galaksija. Desetljećima su se znanstvenici pitali sadrže li spiralni krakovi Mliječne staze također slične strukture.

“Udaljenosti su među najtežim stvarima za mjerenje u astronomiji”, rekao je koautor Alberto Krone-Martins, astrofizičar i predavač informatike na Kalifornijskom sveučilištu u Irvineu i član konzorcija za obradu i analizu podataka Gaia (DPAC) . “Tek nedavna, izravna mjerenja udaljenosti Gaie, čine geometriju ove nove strukture očitom.”

“Kad spojimo podatke Gaie i Spitzera u detaljnu, trodimenzionalnu projekciju, možemo vidjeti složenost ove regije koja prije jednostavno nije bila očita”, rekao je Kuhn.

Mliječna staza. Izvor: Wikimedia Commons.
Mliječna staza. Izvor: Wikimedia Commons.

Misteriozna Mliječna staza

Astronomi još uvijek ne razumiju u potpunosti što uzrokuje stvaranje spiralnih krakova u galaksijama poput Mliječne staze. Iako ne možemo vidjeti cjelovitu strukturu naše galaksije, sposobnost mjerenja kretanja pojedinih zvijezda korisna je pri razumijevanju ovog fenomena.

“U konačnici, ovo je podsjetnik da postoje mnoge misterije vezane za strukturu Mliječne staze, a ako želimo imati širu sliku moramo obratiti pozornost na detalje”, smatra koautor Robert Benjamin, astrofizičar sa Sveučilišta Wisconsin-Whitewater. “Ova je struktura mali dio Mliječne staze, ali mogla bi nam reći mnogo toga o našoj galaksiji.”

https://kozmos.hr/pregled-mlijecne-staze-donosimo-otisak-250-milijuna-zvijezda/

Pridružite se raspravi u našoj Telegram grupi. KOZMOS Telegram

t.me/kozmoshr


Izvori:

Anonymus (17. kolovoz 2021.), Astronomers find a ‘break’ in one of the Milky Way’s spiral arms, Jet Propulsion Laboratory, Phys.org (preuzeto 17. kolovoza 2021.)

A high pitch angle structure in the Sagittarius Arm, M. A. Kuhn, R. A. Benjamin, C. Zucker, A. Krone-Martins, R. S. de Souza, A. Castro-Ginard, E. E. O. Ishida, M. S. Povich, L. A. Hillenbrand, A&A 651 L10 (2021), DOI: 10.1051/0004-6361/202141198

Ja sam Matija Klarić.
Student sam Ekonomskog fakulteta, a u slobodno se vrijeme bavim volonterstvom te istraživanjem, čitanjem i pisanjem o mojim omiljenim temama; svemiru, astronomiji, astrofizici i tehnologiji.

Pratite Kozmos na Google Vijestima.