Međunarodni tim astronoma, u kojem sudjeluju i istraživači sa Sveučilišta u Torontu, zabilježio je najsjajniji brzi radio izboj (Fast Radio Burst, FRB) otkriven do danas. Zahvaljujući mreži radio-teleskopa, uspjeli su vrlo precizno odrediti njegov položaj u obližnjoj galaksiji, čime je napravljen važan korak prema razjašnjenju jednog od najvećih misterija suvremene astronomije.
Brzi radio izboji izuzetno su kratki, ali snažni signali iz svemira. Iako su prvi put otkriveni prije manje od dva desetljeća, njihovi uzroci i dalje su nepoznati. Točna lokalizacija ključna je za razumijevanje njihova kozmološkog porijekla.
FRB 20250316A: rekordni signal
Izboj označen kao FRB 20250316A, neslužbeno nazvan RBFLOAT (radio brightest flash of all time), detektiran je 16. ožujka 2025. godine. Zabilježila ga je mreža dodatnih teleskopa CHIME/FRB Outrigger array, povezana s glavnim instrumentom Canadian Hydrogen-Intensity Mapping Experiment (CHIME).
CHIME od 2018. registrira tisuće brzih radio izboja, no ovoga puta svi dodatni teleskopi, u Britanskoj Kolumbiji, Sjevernoj Kaliforniji i Zapadnoj Virginiji, radili su istodobno. To je omogućilo primjenu metode vrlo duge bazne interferometrije (VLBI), kojom se položaj izvora određuje s dosad neviđenom preciznošću.
Sam izboj trajao je tek petinu sekunde, ali je bio toliko snažan da je privremeno nadjačao sve ostale radio izvore u svojoj galaksiji. Izvor je smješten na rubu galaksije NGC 4141, udaljene oko 130 milijuna svjetlosnih godina u zviježđu Velikog medvjeda. Njegova lokacija određena je unutar područja širokog samo 45 svjetlosnih godina, manje od prosječnog zvjezdanog skupa, što predstavlja najpreciznije lociranje nekog FRB-a do sada.
Pomoć teleskopa James Webb
Nakon detekcije, astronomi su usmjerili Svemirski teleskop James Webb (JWST) prema istom području. Zabilježeno je slabo infracrveno zračenje koje se poklapa s položajem RBFLOAT-a. Još nije jasno radi li se o crvenom divu ili o svjetlosnom odjeku samog izboja. Ovo je prvi put da su oko jednog FRB-a razlučene pojedinačne zvijezde u neposrednom okruženju, što pruža novu priliku za proučavanje uvjeta u kojima nastaju ovako ekstremni događaji.
Unatoč iznimnoj svjetlini, naknadna analiza višegodišnjih CHIME podataka nije otkrila ponavljanje signala s iste lokacije. Time je dovedena u pitanje pretpostavka da svi FRB-ovi ponavljaju, a otvorena je mogućnost da barem dio njih nastaje u jednokratnim, eksplozivnim procesima.
Rezultati istraživanja objavljeni su u dva rada (ovdje i ovdje) u časopisu Astrophysical Journal Letters. Prvi se bavi radio-detekcijom i preciznim lociranjem FRB-a, a drugi donosi detalje o infracrvenim opažanjima teleskopa James Webb. Zajedno, oni potvrđuju da brzi radio izboji nisu samo rijetke kozmičke pojave, već i vrijedan alat za istraživanje strukture i evolucije svemira.
Ivan je novinar i autor koji piše o znanosti, svemiru i povijesti. Gostuje kao stručni sugovornik na Science Discovery i History Channelu te piše za Večernji list. Osnivač je Kozmos.hr, prvog hrvatskog portala posvećenog popularizaciji znanosti.
