kozmos.hr
Astronomija

Astronomi došli do neobičnog otkrića na rubu našeg Sunčevog sustava

Sustav prstena oko Quaroare. Izvor: Esa.int.
objavljeno

Posljednjih godina postignut je veliki napredak u istraživanju Sunčevog sustava i nastavljamo učiti sve više i više o našem kozmičkom susjedstvu.

Neočekivano otkriće na rubu Sunčevog sustava

Najudaljenija područja našeg Sunčevog sustava kriju mnoge tajne. Među njima je i navodni ‘planet devet’, hipotetski svijet nekoliko puta veći od Zemlje. Iako još uvijek nismo pronašli ovaj svijet, astronomi su nedavno pronašli nešto vrlo zanimljivo i neočekivano.

Znanstvenici su otkrili potpuno novi sustav prstena oko patuljastog planeta u najudaljenijim krajevima Sunčevog sustava, mnogo dalje nego što je uobičajeno za druge sustave prstena. Ovo dovodi u pitanje nekoliko teorija o našem solarnom sustavu i na kolikim udaljenostima ovakvi prstenasti sustavi mogu opstati. Sustav prstenova otkriven je oko patuljastog planeta zvanog Quaoar, koji je otprilike upola manji od bivšeg planeta našeg Sunčevog sustava, Plutona. Quaoar kruži oko našeg Sunca izvan orbite Neptuna.

Sunce je možda imalo prstenje poput Saturna

HiPERCAM

Otkriće sustava prstena oko Quaoara objavljeno je u radu u znanstvenom časopisu Nature. Uočila ga je skupina astronoma pomoću HiPERCAM-a. Ova izuzetno osjetljiva kamera postavljena je na najveći svjetski optički teleskop, Large Telescope Canarias, sa zrcalom koje se proteže 10,4 metra. No, prstenasti sustav preslab je da bi se vidio na snimkama.

Kako bi ga otkrili, astronomi su koristili metodu zvanu okupac,ija. Znanstvenici su vidjeli sustav prstenova kada je Ouaoar blokirao svjetlost zvijezde u pozadini. Ovaj događaj nije trajao više od jedne minute. Međutim, primijećena su dva pada svjetline nakon što je Ouaoar već prošao pokraj pozadinske zvijezde, što sugerira da patuljasti planet nije bio sam, već okružen sustavom prstena.

Saturnovi prstenovi ukazuju na ‘jušnu’ jezgru planeta

Quaoar i njegov neobičan sustav prstenova

Otkriće je neobično jer su prstenasti sustavi rijetki u našem Sunčevom sustavu. Iako je Saturn “Gospodar prstenova”, to je zapravo rijetkost. Oko Urana, Neptuna i Jupitera opaženi su drugi slabiji sustavi prstena. Nadalje, otkriveno je da patuljasti planeti Chariklo i Haumea također imaju sustave prstena, ali oni su isto tako vrlo rijetki.

Sustavi prstena s kojima smo upoznati u našem Sunčevom sustavu mogu “opstati” kružeći blizu matičnog tijela. To znači da se materijal ne nakuplja u obliku mjeseca zbog plimnih sila. Međutim, sustav prsteva oko Ouaoara jedinstven je jer se nalazi na udaljenosti većoj od sedam planetarnih radijusa. To je dvostruko dalje od takozvane Rocheove granice, krajnje vanjske granice na kojoj se smatra da prstenasti sustavi mogu postojati.

Upoznajte Haumeu – najčudniji svijet našeg sustava

Astronomi moraju redefinirati svoje teorije formiranja prstenastih sustava

Ono što astronome tjera da redefiniraju naše znanje o našem Sunčevom sustavu i sustavima prstena jest to što su, za usporedbu, prsteni oko Saturna unutar tri planetarna radijusa. Upravo iz tog razloga ovo otkriće tjera astronome da preispitaju prethodne modele formiranja prstena.

Profesor Vik Dhillon, koautor studije i znanstvenik sa Sveučilišta u Sheffieldu naveo je da je otkriće sustava prstena bilo vrlo neočekivano, “Nismo očekivali da ćemo otkriti ovaj novi sustav prstena u našem Sunčevom sustavu, a još smo manje očekivali da ćemo pronaći prstene tako daleko od Quaoara, dovevši pod upit naše prethodne predodžbe o tome kako takvi prsteni nastaju.”

Pridružite se raspravi u našoj Telegram grupi. KOZMOS Telegram

Pozdrav svima! Hvala što čitate Kozmos.hr! Ja sam Ivan i dugi niz godina pišem o svermiu, astronomiji, znanosti, povijesti i arheologiji, a imao sam priliku sudjelovati i u dokumentarcima Science Discovery-ja te History Channel-a.

Ja sam Matija Klarić.
Student sam Ekonomskog fakulteta, a u slobodno se vrijeme bavim volonterstvom te istraživanjem, čitanjem i pisanjem o mojim omiljenim temama; svemiru, astronomiji, astrofizici i tehnologiji.

Pratite Kozmos na Google Vijestima.

CroCube