kozmos.hr
Astronomija

Astrofizičari razvijaju metode za preciznije otkrivanje supernova

objavljeno

Trenutačna vjerojatnost detekcije supernove povezane s gama-zračnim bljeskom iznosi 0,00346%. No, postoji način za poboljšanje ovih izgleda: mreža nekoliko teleskopa smještenih na različitim geografskim koordinatama, koji obrađuju podatke kroz različite fotometrijske filtere, analiziraju slike i uzimaju u obzir karakteristike galaksije domaćina u kojoj se bljesak dogodio. Ove informacije objavljene su u znanstvenom časopisu Pattern Recognition and Image Analysis.

Gama-Zračni Bljeskovi: Svemirske Zvijezde na Neobičnom Nebu

Gama-zračni bljesak je najmoćniji flare u svemiru, emitirajući ogromnu količinu energije u gamma rasponu. Iako aktivna faza bljeska može trajati manje od sekunde, oslobađa više energije nego sunce tijekom milijardi godina. Otkriveni su slučajno 1967. godine, kada je satelit Vela, lansiran za praćenje nuklearnih eksplozija u atmosferi, registrirao gama-zračni signal koji nije dolazio s Zemlje, već iz svemira.

Iako gama-zračni bljeskovi uglavnom nastaju na znatnim udaljenostima od Zemlje, predstavljajući minimalnu izravnu prijetnju, njihova bi bliska pojava mogla dovesti do oštećenja ozonskog omotača našeg svijeta, izlažući sve žive organizme opasnom kozmičkom zračenju. Katastrofalne posljedice takvog događaja potiču astrofizičare da nastave proučavanje ovog fenomena i njegovih mogućih posljedica.

Tajanstveni Izvori Gama-Zračnih Bljeskova

Precizan mehanizam gama-zračnih bljeskova još uvijek nije u potpunosti razjašnjen. No, postoji teorija prema kojoj se neki bljeskovi pojavljuju nakon supernove, koja nastaje uslijed kolapsa zvijezde s masom 8-10 puta većom od sunčeve mase.

Astronomske slike gama-zračnog bljeska GRB 201015A, detektiranog 15. listopada 2020., pokazuju lokalizaciju bljeska i njegovo postupno nestajanje, što ukazuje na to da je uzrokovan supernovom. Iako su do 2023. godine detektirani oko 13,000 gama-zračnih bljeskova, samo 45 od njih ima dokazanu povezanost sa supernovama. Astrofizičari s HSE-a analizirali su pogreške i selektivne učinke koji se mogu pojaviti prilikom detekcije supernova, nudeći metode za njihovo minimiziranje.

Metodologija Istraživanja: Otkrivanje Svemirskih Tajni

Postupak proučavanja gama-zračnih bljeskova uključuje detekciju gamma zračenja pomoću instrumenata svemirskih opservatorija, nakon čega slijedi mjerenje crvenog pomaka kako bi se odredila udaljenost izvora. Ako je crveni pomak manji ili jednak 0.5, visoka je vjerojatnost da je gama-zračni bljesak uzrokovan supernovom.

Iako postoje određena ograničenja koja mogu spriječiti detekciju supernova, uključujući udaljenost izvora i karakteristike galaksije domaćina, detaljna opservacija i analiza mogu pomoći u otkrivanju ovih neobičnih svemirskih fenomena.

Učinkovita istraživanja ovih fenomena mogu biti poboljšana organizacijom ujedinjene mreže opservacija na različitim geografskim širinama i dužinama, kako bi se izbjegli prekidi uzrokovani lošim vremenskim uvjetima na Zemlji. Istraživači se nadaju da će s pomoći kolega iz različitih zemalja biti moguće organizirati ovakvu globalnu mrežu teleskopa.

Pridružite se raspravi u našoj Telegram grupi. KOZMOS Telegram –t.me/kozmoshr

Pozdrav svima! Hvala što čitate Kozmos.hr! Ja sam Ivan i dugi niz godina pišem o svermiu, astronomiji, znanosti, povijesti i arheologiji, a imao sam priliku sudjelovati i u dokumentarcima Science Discovery-ja te History Channel-a.

Pratite Kozmos na Google Vijestima.

CroCube