Prvi redovi jutarnjeg neba često skrivaju više nego što se čini. Iza odsjaja Sunca, u prostoru gdje teleskopi sa Zemlje teško vide, znanstvenici pokušavaju pronaći nevidljive objekte koji bi jednoga dana mogli predstavljati stvarnu opasnost. Riječ je o asteroidima u orbiti Venere — svemirskim stijenama koje ne kruže blizu Zemlje, ali dijele orbitu s našim susjednim planetom, i potencijalno se nalaze na neugodnoj stazi prema nama.
Što kaže straživanje?
Američki Kongres je još 2005. godine zadužio NASA-u da identificira 90% objekata blizu Zemlje promjera većeg od 140 metara, koji bi mogli predstavljati prijetnju. Do danas je učinjen velik napredak, no nova studija sugerira da bi se fokus trebao proširiti — osobito na skupinu asteroida koji dijele orbitu s Venerom, ali se kriju u sjeni Sunca, izvan dosega većine teleskopa.
❤️ Podrži nas
U novom znanstvenom radu, međunarodni tim istraživača predvođen Valeriom Carrubom sa Sveučilišta São Paulo, analizira rizik koji ti asteroidi mogu predstavljati. Njihova se putanja čini sigurnom s obzirom na Veneru, ali ne i kada je riječ o Zemlji.
Od 20 trenutno poznatih asteroida u orbiti Venere, samo jedan ima orbitalni ekscentricite manji od 0.38 — karakteristika koja povećava vjerojatnost približavanja Zemlji, ali i olakšava njihovo uočavanje. To otvara prostor za mogućnost postojanja čitave populacije manjih, teško detektabilnih tijela s potencijalno opasnim orbitama.
Autori upozoravaju da su orbite tih asteroida izrazito kaotične. Zbog kaotične prirode njihovih putanja, asteroidi postaju nepredvidivi nakon otprilike 150 godina — razdoblja poznatog u dinamici sustava kao Ljapunovljevo vrijeme.
Simulacije su pokazale
Kako bi procijenili stvarni rizik, znanstvenici su simulirali orbite 26 “kloniranih” asteroida s različitim parametrima i promatrali njihovo ponašanje kroz 36.000 godina numeričke integracije. Rezultat? Asteroidi s niskim ekscentricitetom i blagim nagibima orbite imaju veću vjerojatnost da se približe Zemlji, što ih čini stvarnim kandidatom za klasifikaciju kao potencijalno opasni asteroidi (PHA).
No otkriti ih s tla nije lako. Istraživanje ukazuje na to da su ti objekti vidljivi samo u uskim vremenskim prozorima, kada se na nebu nalaze na povoljnoj udaljenosti od Sunca. Sljedeća generacija teleskopa, poput opservatorija Vera Rubin koji uskoro počinje s radom u Čileu, mogla bi donekle pomoći — ali vjerojatno neće biti dovoljna.
Zato autori pozivaju na razmatranje misije u blizini Venere. Svemirska letjelica postavljena u orbiti oko Venere, s pogledom okrenutim od Sunca, mogla bi ponuditi dugoročno rješenje za sustavno kartiranje tih objekata. Takva bi misija mogla biti smještena u L1 ili L2 točku između Venere i Sunca, što bi omogućilo promatranja bez smetnji sunčevog sjaja.
Opasnost nije teorijska. Asteroid promjera 150 metara, iako relativno malen u svemirskim razmjerima, mogao bi pri udaru na Zemlju osloboditi energiju usporedivu s nekoliko stotina megatona TNT-a — tisućama puta veću od atomske bombe bačene na Hirošimu.
Autori zaključuju: “Asteroidi u orbiti Venere s niskim ekscentricitetom predstavljaju osobit izazov zbog ograničenja u njihovom otkrivanju i praćenju sa Zemlje.” Opservatorij Vera Rubin imat će priliku uočiti dio tih objekata, no da bi se otkrila cjelokupna populacija “nevidljivih” potencijalno opasnih asteroida, bit će potrebna posvećena misija iz svemira.
🔵 Pridružite se razgovoru!
Imate nešto za podijeliti ili raspraviti? Povežite se s nama na Facebooku i pridružite se zajednici znatiželjnih istraživača u našem Telegram kanalu. Za najnovija otkrića i uvide, pratite nas i na Google Vijestima.
Pozdrav svima! Hvala što čitate Kozmos.hr! Ja sam Ivan i dugi niz godina pišem o svermiu, astronomiji, znanosti, povijesti i arheologiji, a imao sam priliku sudjelovati i u dokumentarcima Science Discovery-ja te History Channel-a.
