Znanstvenici prate asteroid koji bi mogao izazvati prizor kakav čovječanstvo još nije vidjelo.
Asteroid nazvan 2024 YR4 otkriven je 27. prosinca 2024. teleskopom ATLAS u Čileu, koji služi za rano otkrivanje potencijalno opasnih objekata blizu Zemlje. Ubrzo nakon otkrića astronomi su izračunali da postoji oko jedan posto vjerojatnosti da će ovaj asteroid pogoditi Zemlju 22. prosinca 2032. Naknadna opažanja pokazala su i nešto veći rizik, 3,1 posto, što ga je tada učinilo najopasnijim svemirskim objektom otkako postoji sustavno praćenje.
Srećom, s novim promatranjima i preciznijim podacima, opasnost za Zemlju ubrzo je nestala. Međutim, pokazalo se da bi Mjesec mogao biti na njegovu putu. Prema najnovijim analizama NASA-ina Centra za proučavanje objekata blizu Zemlje (CNEOS) pri Laboratoriju za mlazni pogon (JPL) u Kaliforniji, 2024 YR4 mogao bi proći na svega nekoliko desetaka tisuća kilometara od Mjesečeve površine, a vjerojatnost udara procjenjuje se na 4,3 posto.
Dr. Andrew Rivkin, planetarni znanstvenik sa Sveučilišta Johns Hopkins, objašnjava: “Na početku se činilo da bi Zemlja mogla biti meta, ali kako se orbita sve točnije izračunavala, objekt se pomaknuo, udaljio se od nas, a približio Mjesecu. Vjerojatnost udara i dalje je mala, ali ako se dogodi, prizor bi bio spektakularan.”
Mogući udar i nebeski prizor vidljiv sa Zemlje
Ako bi asteroid doista pogodio Mjesec, energija oslobođena tim udarom bila bi jednaka eksploziji od oko 6,5 megatona TNT-a, pokazuju izračuni tima koji vodi profesor fizike Paul Wiegert sa Sveučilišta Zapadni Ontario. Takav bi događaj na Mjesecu ostavio krater promjera oko jedan kilometar, najveći u posljednjih pet tisuća godina.
No to ne bi bio samo astronomski događaj, nego i spektakl vidljiv sa Zemlje. Udar bi izbacio milijarde čestica Mjesečeva tla u svemir, a dio tog materijala mogao bi završiti u Zemljinoj orbiti. Posljedica bi bio golemi meteorski pljusak, možda i najsnažniji otkako postoje ljudska promatranja. Neki od fragmenata mogli bi pasti na Zemlju kao meteoriti, ali ne bi predstavljali nikakvu prijetnju.
“Udar bi sigurno bio vidljiv sa Zemlje i ostavio bi novi, lako prepoznatljiv krater na Mjesecu”, kaže Richard Moissl, voditelj Ureda za planetarnu obranu Europske svemirske agencije. “Mogli bismo očekivati i dolazak novih mjesečevih meteorita. Ne bi bilo ničeg opasnog, ali bilo bi fascinantno za znanost i promatrače.”
Nova opažanja otkrit će hoće li doista doći do udara
NASA ističe da bi takav događaj bio potpuno bezopasan za Mjesecovu orbitu, ali bi sitne čestice izbačene u svemir mogle povećati rizik od mikroudara na satelitima i svemirskim postajama. Prema Wiegertovim simulacijama, broj mikrometeorita u blizini Zemlje mogao bi privremeno porasti i do tisuću puta u odnosu na uobičajenu pozadinsku razinu.
Znanstvenici sada čekaju novo razdoblje vidljivosti asteroida, jer je trenutačno preslab i predaleko za promatranje. Ako sve bude prema planu, Svemirski teleskop James Webb mogao bi ga ponovno snimiti već 2026. godine. Njegove infracrvene kamere ranije su otkrile da 2024 YR4 ima promjer oko 60 metara i površinsku refleksivnost između 8 i 18 posto, što znači da pripada stjenovitim S-tip asteroidima.
Rivkin i njegov tim procjenjuju da postoji oko 80 posto vjerojatnosti da će se konačna procjena rizika smanjiti ispod jednog posto, no i dalje postoji mala šansa, oko pet posto, da bi rizik mogao porasti iznad trideset posto. “Nova opažanja omogućuju nam preciznije razumijevanje putanje i ponašanja ovakvih tijela”, objašnjava Rivkin. “Iskustvo koje stječemo sada moglo bi biti ključno ako se u budućnosti pojavi asteroid koji stvarno ugrožava Zemlju.”
Ivan je novinar i autor koji piše o znanosti, svemiru i povijesti. Gostuje kao stručni sugovornik na Science Discovery i History Channelu te piše za Večernji list. Osnivač je Kozmos.hr, prvog hrvatskog portala posvećenog popularizaciji znanosti.
