Više od pola stoljeća nakon posljednjeg leta s ljudskom posadom oko Mjeseca, NASA je pred misijom koja bi trebala označiti stvarni povratak astronauta u duboki svemir. Artemis 2, čije je lansiranje moguće već 1. travnja, bit će prvi let programa Artemis s ljudskom posadom i ključan test sustava na kojem američka svemirska agencija temelji svoj novi odlazak prema Mjesecu, a dugoročno i prema Marsu.
Riječ je o misiji koja neće uključivati slijetanje, ali će imati presudnu ulogu za sve što slijedi. Nakon bespilotne misije Artemis 1 iz 2022. godine, kada je Orion obišao Mjesec, NASA sada želi potvrditi da i letjelica i raketa mogu sigurno funkcionirati i s astronautima na broju. Ako taj korak prođe prema planu, otvorit će se put prema sljedećim fazama programa, uključujući i slijetanje koje je zasad predviđeno za misiju Artemis 4 2028. godine.
Program Artemis vuče korijene iz inicijativa pokrenutih još tijekom 2000-ih, nakon završetka ere američkih space shuttleova. Kroz godine je preživio promjene administracija, a kao službeni program oblikovan je za prvog mandata Donalda Trumpa. Njegov je cilj vratiti Amerikance na Mjesec, ondje uspostaviti dugoročniju prisutnost i pritom pripremiti teren za buduće misije prema Marsu.
Za razliku od programa Apollo, Artemis se ne oslanja isključivo na državni aparat. U njemu sudjeluju privatne tvrtke i međunarodni partneri, osobito europski, a među najvažnijim industrijskim imenima su SpaceX i Blue Origin, tvrtke Elona Muska i Jeffa Bezosa koje razvijaju sustave za buduća slijetanja na Mjesec.
Posada za povratak prema Mjesecu
U misiju kreće četvero astronauta, troje iz Sjedinjenih Država i jedan iz Kanade. Misijom će zapovijedati Reid Wiseman, 50-godišnji bivši mornarički pilot i testni pilot, koji je ranije bio i zamjenik voditelja NASA-ina ureda astronauta.
Uz njega će kao pilot letjeti Victor Glover, također bivši pripadnik američke mornarice, koji će postati prvi tamnoputi astronaut na putu prema Mjesecu.
U posadi je i Christina Koch, inženjerka po struci, koja će postati prva žena u lunarnoj misiji. Četvrti član je Kanađanin Jeremy Hansen, bivši borbeni pilot, koji će ući u povijest kao prvi astronaut izvan Sjedinjenih Država na letu oko Mjeseca.
Posada će letjeti u kapsuli Orion, smještenoj na vrhu NASA-ine snažne rakete SLS. Taj narančasto-bijeli nosač visok je 98 metara, što je oko deset metara manje od Saturn V rakete iz doba Apolla. Lansiranje je planirano iz Svemirskog centra Kennedy u Cape Canaveralu na Floridi, a cijela misija mora se uklopiti u vrlo precizno određene vremenske prozore.
Nakon polijetanja astronauti neće odmah krenuti prema Mjesecu. Prvo će ući u orbitu oko Zemlje, gdje će obaviti niz provjera kako bi se potvrdilo da Orion može sigurno raditi s ljudskom posadom. To je važan dio misije jer ta letjelica dosad nije prevozila astronaute. Posada će pritom testirati i mogućnost ručnog upravljanja tijekom simulacija pristajanja, manevara koji bi u budućim misijama mogli biti od presudne važnosti.
Ako svi testovi prođu uspješno, Orion će dobiti potisak potreban za napuštanje Zemljine orbite i let prema Mjesecu. Tijekom višednevnog puta astronauti će nastaviti s dodatnim provjerama i eksperimentima, a po dolasku će preletjeti i iznad njegove daleke strane. U tom trenutku veza sa Zemljom privremeno će se prekinuti, a četvero članova posade trebalo bi postati ljudi koji su se u povijesti najviše udaljili od Zemlje, nadmašivši rekord misije Apollo 13.
Taj dio leta nema samo simboličnu vrijednost. Opažanja iz misije trebala bi pomoći NASA-i pri odabiru mjesta slijetanja za Artemis 4, koji bi trebao ciljati južni pol Mjeseca, područje na kojem čovjek još nikada nije kročio.
Povratak i najrizičniji trenutak misije
Nakon obilaska Mjeseca, Artemis 2 vratit će se takozvanom slobodnom povratnom putanjom. Riječ je o profilu leta koji koristi Mjesečevu gravitaciju kako bi letjelicu usmjerio natrag prema Zemlji bez dodatnog pogona. Sam povratak trajat će otprilike tri do četiri dana, ali upravo tada dolazi i jedan od najosjetljivijih trenutaka cijele misije, ulazak u Zemljinu atmosferu.
Taj je dio puta pod posebnom pažnjom jer je tijekom misije Artemis 1 toplinski štit letjelice pokazao neočekivane znakove trošenja, što je zabilježeno i u NASA-inu tehničkom izvješću. Zbog toga je agencija prilagodila profil povratka tako da kut ulaska u atmosferu bude nešto blaži, kako bi opterećenje na zaštitni štit bilo manje nego u prethodnoj misiji.
Ako i taj završni manevar prođe bez problema, Orion će usporiti uz pomoć snažnih padobrana i sletjeti u Tihi ocean, uz obalu Kalifornije. Tada će iza posade biti nešto više od deset dana leta, ali i misija koja nosi znatno veću težinu od samog obilaska Mjeseca. Artemis 2 trebao bi pokazati da se čovjek nakon više od 50 godina doista vraća na put prema Mjesecu, ovaj put s namjerom da ondje ostane dulje i ode još dalje.
Ivan je novinar i autor koji piše o znanosti, svemiru i povijesti. Gostuje kao stručni sugovornik na Science Discovery i History Channelu te piše za Večernji list. Osnivač je Kozmos.hr, prvog hrvatskog portala posvećenog popularizaciji znanosti.
