Arheološki tim iz Njemačke i Austrije pod vodstvom Christiane Köhler s bečkog Sveučilišta trenutno istražuje grobnicu kraljice Meret-Neith u Abydosu, Egipt. Ova kraljica, koja je živjela oko 3,000 godina pr. Kr., smatra se najmoćnijom ženom svog doba. Novi dokazi, uključujući pronalazak 5,000 godina starog vina, podupiru teoriju da je ona bila prva faraonica drevnog Egipta, prethodnica poznate kraljice Hatšepsut.
Nedavna iskopavanja u grobnici kraljice Meret-Neith iz 1. dinastije otkrila su zanimljive informacije o ovoj povijesnoj figuri. Jedinstvena po svom statusu, bila je jedina žena kojoj je pripadala monumentalna grobnica u prvom kraljevskom groblju u Abydosu. Novootkriveni predmeti i dokazi sugeriraju da je mogla biti prva ženska vladarica, odnosno faraonica, u drevnom Egiptu.
Značajna otkrića
Među najzanimljivijim nalazima su stotine velikih posuda za vino, od kojih su neke bile savršeno očuvane i zapečaćene. Unutar njih pronađeni su ostaci vina stare 5 000 godina. Osim toga, natpisi u grobnici ukazuju na to da je kraljica Meret-Neith imala ključne uloge u državnoj upravi, poput upravljanja riznicom, potvrđujući njezinu centralnu ulogu u povijesti.
Njezina impresivna grobna struktura u Abydosu uključuje grobnice 41 člana dvora i službenika. Izgrađene od nepečenih opeka, gline i drva, stručnjaci su uz pomoć naprednih tehnika uspjeli otkriti da su grobnice građene u više faza, tijekom dužeg vremenskog razdoblja. Ova saznanja mijenjaju prethodne teorije o ritualnim ljudskim žrtvama koje su se često povezivale s kraljevskim sahranama iz tog doba.
Istraživački projekt je rezultat suradnje između Egipatskog ministarstva turizma i antikviteta, Njemačkog arheološkog instituta u Kairu, Sveučilišta u Beču, Tehničkog sveučilišta u Beču i Sveučilišta Lund u Švedskoj.
Pridružite se raspravi u našoj Telegram grupi. KOZMOS Telegram –t.me/kozmoshr
Pozdrav svima! Hvala što čitate Kozmos.hr! Ja sam Ivan i dugi niz godina pišem o svermiu, astronomiji, znanosti, povijesti i arheologiji, a imao sam priliku sudjelovati i u dokumentarcima Science Discovery-ja te History Channel-a.
