Spektakularno otkriće oživljava priču o drevnom heroju Spartaku.
Priča o Spartaku, tračanskom gladijatoru koji je predvodio ustanak robova tijekom Trećeg robovskog rata, traje već tisućljećima. Kako prenosi Popular Science, Spartak je ovjekovječen u filmovima i televiziji, a često se spominje u raspravama o kasnijim povijesnim ustancima robova poput onih Toussainta Louverturea, Nata Turnera ili napada na Harper’s Ferry.
No, nasljeđe Spartakovih djela nije prisutno samo u fikciji i povijesnim usporedbama. Kako je nedavno otkrio mali tim arheologa koji rade u Italiji, fizički ostaci ustanka robova još uvijek postoje.
Američki arheološki institut nedavno je objavio da je tim, predvođen dr. Paolom Visonom sa Sveučilišta Kentucky, konačno utvrdio da je kameni zid dug 2,7 kilometara u šumi Dossone della Melia u Kalabriji, u Italiji, izgrađen od strane rimskog generala Marka Licinija Krasa kako bi zadržao ustanak robova pod vodstvom Spartaka. A kameni zid nije jedini dokaz tog sukoba pronađen u tom području.
Krassus, poznat kao član Prvog triumvirata s Pompejom i Julijem Cezarom, uspio je doći na vlast uglavnom zbog svoje pobjede nad Spartakovim ustankom. Mnogo toga što danas znamo o Spartaku i njegovom ustanku dolazi iz biografija Krasa.
Povijesni zapisi i Plutarhovi Paralelni Životi
Paralelni Životi, koje je napisao grčko-rimski autor Plutarh, pružaju najraniji sačuvani zapis o Spartakovim djelima tijekom Trećeg robovskog rata, kojeg Plutarh naziva “rat Spartaka”. Plutarh opisuje Spartaka kao “osobu koja nije posjedovala samo veliku hrabrost i snagu, već je i po mudrosti i kulturi nadilazila svoju sudbinu”. Ovaj zapis prati ustanak robova od početnog sukoba s “noževima i ražnjevima iz kuhinje” 73. pr. Kr. do njihovog poraza 71. pr. Kr. od strane Krasa i, djelomično, Pompeja.
Međutim, Paralelni Životi su napisani u drugom stoljeću naše ere, kao i kasnije Appianovo djelo, Građanski ratovi (sačuvani dio većeg izgubljenog djela, Rimska povijest), koje također nudi povijest Spartaka i ustanka. Činjenica da ne postoje suvremeni zapisi, već samo oni napisani stotinama godina kasnije, čini arheološka otkrića poput ovog još važnijima za naše razumijevanje ovog povijesnog sukoba.
Kako je došlo do otkrića
Prema izjavi koju je objavio AIA, Visonin tim je saznao za zid i obližnji jarak, koji su “karakteristični za rimski fossa i agger obrambeni sustav”, zahvaljujući grupi lokalnih ekologa.
Grupa nije znala ništa o podrijetlu ili svrsi zida, ali je Visonin tim koristio radare za prodiranje u tlo, LIDAR, magnetometriju i uzorkovanje tla kako bi otkrili ostatke epskog rata. Njihovo iskapanje otkrilo je “brojno polomljeno željezno oružje, uključujući drške mačeva, velike zakrivljene oštrice, vrhove kopalja, šiljke i druge metalne ostatke“, što jasno pokazuje da se bitka odvijala na ovoj barikadi.
Više od dva tisućljeća nakon što su Spartakove akcije urezale njegovo ime u povijest, otkrića poput ovog zida i oružja koje leži uz njega pomažu oslikati potpuniju sliku o slavnom sukobu.
Pozdrav svima! Hvala što čitate Kozmos.hr! Ja sam Ivan i dugi niz godina pišem o svermiu, astronomiji, znanosti, povijesti i arheologiji, a imao sam priliku sudjelovati i u dokumentarcima Science Discovery-ja te History Channel-a.
