Pitanje koje si čovječanstvo često postavlja glasi: “Jesmo li sami u svemiru?”. U znanstvenoj zajednici također postoji i tzv. Fermijev paradoks, nazvan po Enricu Fermiju koji je 1950.-ih zbog svojevremnog nedostataka tragova o izvanzemaljskim civilizacijama u svemiru koji bi njima trebao vrviti, postavio čuveno pitanje “pa dobro gdje su svi?”
Uzmimo trenutak i razmislimo o tome koliko je svemir zapravo široko prostranstvo
Što dublje gledamo u svemir, otkrivamo sve više i više galaksija. Ako brojke ne lažu, prema procjenama znanstvenika postoji preko dvije milijardi galaksija u svemiru koji možemo promatrati. Svemirski teleskop Hubble, svojevremeno nam je pomogao da razvijemo naše razumijevanje svemira koji je nastao prije 13,8 milijardi godina, kao i velikog broja galaksija u njemu. Jedna od najdubljih slika svemira naziva se Hubbleovim ekstremno dubokim poljem.
Ova slika otkrila je najslabije i najudaljenije galaksije ikad viđene, omogućivši stručnjacima da pogledaju dalje u prošlost svemira nego ikad prije. No, čak i s ovom fotografijom, koja sadrži nekih 5.500 galaksija, daleko smo od spoznaje o ukupnom broju galaksija u svemiru.
Time se vračamo na pitanje iz uvoda: “Jesmo li sami u svemiru?” Iako se na ovo pitanje danas ne može sa sigurnošću odgovoriti, možda smo bliže tom saznanju nego ikad prije.
Skrivaju li udaljene galaksije napredne izvanzemaljske civlizacije?
U novom istraživanju objavljenom u časopisu Monthly Notices of the Royal Astronomical Society, tim znanstvenika analizirao je infracrvene emisije koje dolaze iz čak 21 galaksije. Hongying Chen i njegovi suradnici iz Nacionalnog astronomskog opservatorija Kine skenirali su dio sjevernog neba upravo kako bi vidjeli ima li ondje tragova koji ukazuju na hipernapredne izvanzemaljske civlizacije.
Na njihovo iznenađenje, otkriveno je da su četiri galaksije svjedočile infracrvenim emisijama uvećanim za faktor 10. Dvije od četiri, objašnjene su prirodnim procesima, no druge dvije nisu. Kako sada stvari stoje, postoji mogućnost da su istraživači indentificirali udaljene galaksije koje sadrže napredne izvanzemaljske civilizacije. I jedna, i druga galaksija, sadrže znakove neobične aktivnosti koje sugeriraju prisutnost izvanzemaljske civilizacije tipa III na Kardaševoj skali.
Što predstavlja civlizacija tipa III na Kardaševoj skali?
Svemir je divovsko mjesto. Ako uzmemo u obzir različite čimbenike kao što su starost svemira, broj zvijezda i općenito, broj galaksija, bilo bi doista arogantno razmišljati o Zemlji kao jedinom planetu na kojem se pojavio život. Možda je negdje, u dalekoj galaksiji koja nije toliko različita od Mliječne staze, civilizacija nastala i razvijala se milijunima godina, nadmašujući tehnološki čak i naša najveća dostignuća. S druge strane, ako Hawkingovo zračenje uistinu ukazuje na postojanje svemira koji su prethodili našemu i ako postoji civilizacija koja je savladala putovanje multi-svemirom, priča postaje još mnogo intrigantnija.
Kako bismo razumjeli koliko napredna može biti potencijalna izvanzemaljska civilizacija, znanstvenici koriste Kardaševu skalu koju je razvio astrofizičar Nikolaj Kardašev 1964. godine. Kardaševa ljestvica omogućuje nam da izmjerimo koliko je tehnološki napredna hipotetska izvanzemaljska civilizacija na temelju količine energije koju troši. Skala ima tri vrste civilizacija.
Civilizacije tipa I
Ovo je potencijalna civilizacija koja se tehnološki razvila do te mjere da može iskoristiti cjelokupnu energiju svog matičnog planeta.
Civilizacija tipa II
Ova potencijalna civilizacija može iskoristiti energiju cijelog Sunčevog sustava, njegovog Sunca i njegovih planeta.
Civilizacija tipa III
Ova potencijalna civilizacija postigla je takav stupanj tehnološkog razvoja da može iskoristiti energiju cijele galaksije. Civilizacija tipa 3 ne bi imala problema s korištenjem mnogih zvijezda i galaksija kao izvora energije, zahvaljujući izgradnji hipotetskih megastruktura nazvanih Dysonove sfere. Čineći to, ova civilizacija bi mogla prikupiti cjelokupnu energiju koju proizvodi dana zvijezda.
Na ovaj način, iskorištavanjem tisuća, ako ne i milijuna zvijezda u svojoj galaksiji, civilizacija tipa III mogla bi zadovoljiti svoje rastuće energetske zahtjeve omogućavajući daljnji razvoj i istraživanje svemira. Kad bi civilizacija tipa III postavila Dysonove sfere oko brojnih zvijezda u svojoj matičnoj galaksiji, vjerojatno bismo im mogli ući u trag.
Neobične emisije iz galaksija ILT J134649.72+542621.7 i ILT J145757.90+565323.8
Promišljanje o Dysonovim sferama navelo je Chena i koautora Michaela Garretta da koriste LOFAR Two-meter Sky Survey (LoTSS) za traženje bilo kakvih infracrvenih emisija koje bi ukazivale na prisutnost spomenutih megastruktura. Od četiri neobičnih izvora na koje su naišli “dva su izvora identificirana kao prirodni – jedan je bio aktivna galaktička jezgra, a drugi galaksija koja stvara zvijezde”, objašnjava Chen. Međutim, Chen dodaje kako”ne znamo razlog za visok omjer srednje infracrvene do radio emisije iz druga dva izvora.”
Prema InVerseu, radijske i infracrvene emisije iz svake galaksije međusobno su povezane. Galaktičko zračenje emitira informacije o svojoj toplini kroz infracrveni spektar. Kao dio svoje potrage za onim što predstavlja izvanzemaljski ispušni plin, dvojac je ispitao srednji i daleko infracrveni spektar, obrazlaže Chen. Civilizacija tipa III proizvela bi višak srednjeg infracrvenog zračenja zbog otpadne topline u srednjem infracrvenom području, što bi utjecalo na korelaciju.
Od 21 galaksije, dvije su se istaknule i moguće su galaksije domaćini izvanzemaljskih civilizacija tipa III. U obje galaksije, istraživači ne mogu objasniti što je uzrokovalo porast srednje infracrvenih emisija. Iako bi vanzemaljske civilizacije mogle biti krivci za to, ne mogu se isključiti ni druga prirodna objašnjenja poput neobično visoke stope stvaranja zvijezda ili iznimno svijetle galaktičke jezgre.
Galaksije, ILT J134649.72+542621.7 i ILT J145757.90+565323.8, vjerojatno će biti dodatno analizirane u bliskoj budućnosti. U svom radu, Chen i njegovi kolege zaključuju da obje galaksije “zahtjevaju daljnju istragu”. Ostaje vidjeti jesu li te galaksije dom moćnih, naprednih vanzemaljskih civilizacija. Buduća proučavanja galaksija i promatranja različitih emisija mogla bi nam pomoći da odgovorimo na jedno od najvećih pitanja na koje naša vrsta do sada nije bila u stanju odgovoriti.
Pridružite se raspravi u našoj Telegram grupi. KOZMOS Telegram
Izvori:
Pozdrav svima! Hvala što čitate Kozmos.hr! Ja sam Ivan i dugi niz godina pišem o svermiu, astronomiji, znanosti, povijesti i arheologiji, a imao sam priliku sudjelovati i u dokumentarcima Science Discovery-ja te History Channel-a.
Ja sam Matija Klarić.
Student sam Ekonomskog fakulteta, a u slobodno se vrijeme bavim volonterstvom te istraživanjem, čitanjem i pisanjem o mojim omiljenim temama; svemiru, astronomiji, astrofizici i tehnologiji.
