Svi uživamo u pogledima na tzv. zvijezde padalice, i upoznati smo s pričom o izumiranju dinosaura, pa se postavlja pitanje koliko svemirskog kamenja pogodi Zemlju svake godine?
Svemirski putnici
Svake godine milijuni stjenovitih krhotina iz svemira izgore u Zemljinoj atmosferi, a mnogi od njih nakratko planu i pojave se na nebu kao ‘zvijezde padalice’. No, koliko ih preživi prolazak kroz atmosferu i udari površinu?
Stijene iz svemira koje padnu na Zemlju poznate su kao meteoriti. Divovski udari, poput onog koji je vjerojatno okončao vladavinu dinosaura prije oko 66 milijuna godina, uzrokovan asteroidom ili kometom promjera oko 10 kilometara, iznimno su rijetki. Umjesto toga, većina kamenja koje padne na Zemlju vrlo je maleno, a relativno malo njih preživi svoj vatreni pad kroz Zemljinu atmosferu.
Znanstvenici procjenjuju da manje 10 000 meteorida udari površinu Zemlje. Za usporedbu, to je tek djelić onoga što ‘proživljava’ naš svemirski suputnik, Mjesec. Naime, Mjesec nema atmosferu i zato biva pogođen različitim veličinama svemirskog kamenja – ukupno između 10 i 1000 tona svakoga dana! Osim toga na godišnjoj razini doživi i oko 33 000 sudara manjih svemirskih stijena (veličine loptice).
Meteorid(t)i koji dođu do Zemlje
Svemirsko kamenje (meteoridi) koje završi na površini Zemlje (meteoriti) jedno je od najmanjih članova našeg Sunčevog sustava. Njihova veličina varira od gromada širokih oko 1 metar do mikrometeoroida veličine zrna prašine. Meteoroidi su općenito fragmenti asteroida ili kometa. Međutim, neki mogu biti krhotine koje su odletjele s planeta ili mjeseca. Primjerice, postoji više od 300 poznatih meteorita koji su nastali kao dijelovi Marsa.
Dok meteoroidi prolaze Zemljinom atmosferom, izgaraju zbog trenja zraka i stvaraju pruge svjetlosti preko neba: ovo plameno kamenje koje pada naziva se meteorima. Vrlo svijetli meteor poznat je kao vatrena kugla, a tisuće vatrenih kugli plamte preko Zemljinog neba svaki dan. No, većina njih se događa iznad oceana i nenaseljenih područja, a dosta ih je prikriveno dnevnim svjetlom, zbog čega ih često ne vidimo.
Većina otkrivenih meteora na Zemlji dolazi od meteorskih kiša povezanih s prašinom koju oslobađaju kometi. Međutim, kiše meteora ne proizvode meteorite – tj. svemirske stijene ne prežive prolazak atmosferom i ne udare tlo – budući da su meteoroidi u takvim kišama obično previše krhki.
No koliko ih preživi pad?
Podatci Meteoritical Societyja za period od 2007. do 2018. godine svjedoče o 95 izvješća o padu meteorita na Zemlju, s prosječnom stopom od oko 7.9 prijava godišnje. Nemoguće je sa sigurnošću znati koliko meteorita padne u ocean i neopaženo potone na dno. Međutim, 29% Zemljine površine prekriveno je kopnom. Urbana područja, u kojima živi oko 55 posto ljudi, pokrivaju svega oko 0.44% – stoga postaje jasno zašto ih tako malo primjećujemo!
Neke procjene sugeriraju da bi ukupan broj padova meteorita na Zemlju mogao biti otprilike jednak broju meteorita prijavljenih u urbanim područjima podijeljenom s postotkom kopna Zemlje prekrivenog urbanim širenjem. Takvom metodom izračuna procjenjuje se da godišnje oko 6100 meteorita udari površinu našeg planeta, od čega svega oko 1800 udari u kopno (tj. oko 30%).
Svemirsko kamenje široko oko 10 metara – dakle, malo veća i nešto ozbiljnija prijetnja – uđe u Zemljinu atmosferu svakih 6 do 10 godina. Stijena dovoljno velika da izazove eksploziju poput one iz Tunguske 1908. godine u Rusiji događa se otprilike svakih 500 godina. Procjenjuje se da će se veliki kozmički udar stijene široke oko 1 km dogoditi svakih 300 000 do 500 000 godina, dok bi se sudar poput onoga koji je okončao razdoblje krede i izbrisao dinosaure mogao dogoditi jednom u 100 do 200 milijuna godine.
Ipak, za razliku od naših ‘planetarnih predaka’ dinosaura, ljudska civilizacija već sada aktivno razvija tehnologije i sustave obrane od svemirskih stijena. Cijela priča započela je s NASA-inim DART-om koja za cilj ima ‘zabiti’ letjelicu u asteroid kako bi promijenila njegovu putanju, a sličnu misiju nedavno je najavila i Kina.
Sustav obrane od asteroida uspješno ‘otkrio prijetnju’
Pridružite se raspravi u našoj Telegram grupi. KOZMOS Telegram
Izvori:
„METEOR FAQS,“ American Meteor Society, amsmeteors.org (pristup 28. kolovoza 2022).
