U posljednja 24 sata znanstvenici koji promatraju svemirsko vrijeme primjetili su baklje, eruptivne niti i koronalne izbačaje mase na Suncu.
18. kolovoza očekuje nas G3 jaka solarna oluja
Američka Nacionalna uprava za oceane i atmosferu (NOAA) izdala je poziv za nadziranje geomagnetskih oluja, uključujući i upozorenje na moguću jaku oluju snage G3, od 17. kolovoza do 19. kolovoza 2022.
G3 oluje mogu uzrokovati polarnu svjetlost na mnogo južnijim paralelama nego uobičajeno (primjerice savezna država Washington u SAD-u ili sjever Njemačke u Europi). Prema priopćenju NOAA-e, solarni vjetar velike brzine doći će do Zemlje danas, 17. kolovoza, uzrokujući G1 (slabu) geomagnetsku oluju.
18. kolovoza geomagnetska aktivnost vjerojatno će “eskalirati” do G3 (jake) razine. Eskalacija će biti uzrokovana izbačajima koronalne mase (CME) koji su već krenuli prema Zemlji.
Sunčeva aktivnost dramatično se povećava
Sunčeva aktivnost u 2022. značajno se povećala. U posljednja 24 sata znanstvenici koji se bave promatranjem svemirskog vremena, primjetili su baklje, eruptivne niti i koronalne izbačaje mase. Na Suncu se trenutno nalazi jedno područje Sunčevih pjega, naziva AR3078, koje ubrzanim tempom postaje sve složenije i koje sadrži velike količine magnetske energije.
THE REMARKABLE CHANGES IN SUNSPOT GROUP: AR3078 has evolved into a huge sunspot complex. Note how the initially simple region grows and changes, & the rotation of the spots in the NW (upper right) of the region plus the complication of the emergence of another region ahead of it. pic.twitter.com/It3uX2Zb9t
— Keith Strong (@drkstrong) August 16, 2022
Samo u toj regiji proizvedene su redom baklja M1, a zatim baklja M2.7, M1 i M5 – ocjena M označava da su baklje srednje veličine. Osim AR3078, još dva područja emitirala su baklje i tri koronalna izbačaja mase.
Nedavno je jedan znanstvenik upozorio na činjenicu da je aktivnost trenutnog solarnog ciklusa već sada puno izraženija nego što se očekivalo te da bi, ako se trend nastavi, brojni sateliti — od kojih su neki potpuno nepripremljeni za te pojave — mogli biti uništeni.
Buduće solarne oluje mogle bi uništiti satelite
Solarne i geomagnetske oluje
Zemlja i njezina magnetosfera također mogu biti pogođene kao rezultat solarnih oluja ili drugih poremećaja solarne aktivnosti. Sunčeva aktivnost je važan faktor kada gledamo kratkoročno svemirsko vrijeme, ali isto tako i kada želimo promatrati dugoročne obrasce koji čine svemirsku klimu.
Kada dođe do solarne baklje ili izbacivanja koronalne mase, Sunce oslobađa goleme količine energije. Tijekom ovih pojava električni naboji i magnetski poremećaji šalju se prema Zemlji velikim brzinama od nekoliko milijuna kilometara na sat.
Ovisno o rotaciji Sunca, postoje oluje koje se ponavljaju i oluje koje se ne ponavljaju. Ponavljajuće oluje obično se javljaju svakih 27 dana. Dok solarne oluje mogu trajati od nekoliko minuta do nekoliko sati, geomagnetske oluje mogu trajati danima ili tjednima u magnetosferi i atmosferi.
Posljedice ovakvih oluja
Magnetosfera i atmosfera našeg planeta štite nas od visokoenergetskih čestica i zračenja. Zahvaljujući tome, ljudi i životinje koje žive na površini Zemlje imaju male ili nikakve posljedice od Sunčevih baklji. Međutim, prilikom jakih oluja (razine G4 ili G5) može doći do iznimno ozbiljnih oštećenja na satelitskoj i električnoj mreži.
Podsjetimo, Carringtonov događaj dogodio se tijekom desetog solarnog ciklusa od 1. do 2. rujna 1859. i bio je najjača geomagnetska oluja u zabilježenoj povijesti. Diljem svijeta došlo je do jakih aurora, a telegrafske postaje zahvatili su požari. Nasreću, u to vrijeme nije bilo mnogo elektronike pa posljedice nisu bile strašne.
S obzirom da ovo što nam slijedi i dalje nije intenzivniji tip oluje, moguće je da tek ponegdje dođe do nestanka struje ili poremećaja GPS navigacijskih sustava, ali osim toga, zasad nema drugih briga.
Pridružite se raspravi u našoj Telegram grupi. KOZMOS Telegram
Pozdrav svima! Hvala što čitate Kozmos.hr! Ja sam Ivan i dugi niz godina pišem o svermiu, astronomiji, znanosti, povijesti i arheologiji, a imao sam priliku sudjelovati i u dokumentarcima Science Discovery-ja te History Channel-a.
Ja sam Matija Klarić.
Student sam Ekonomskog fakulteta, a u slobodno se vrijeme bavim volonterstvom te istraživanjem, čitanjem i pisanjem o mojim omiljenim temama; svemiru, astronomiji, astrofizici i tehnologiji.
