Iako možda zvuči kao znanstvena fantastika, moguće je da ćemo za desetak godina proizvoditi digitalne kopije stvarnih osoba, smatra Jordan Richard Schoenherr, asistent profesor psihologije na Sveučilištu Concordia za portal TheConversation. Tzv. digitalni blizanac bit će vjerna kopija originalnog pojedinca, stvorena pomoću velikog broja prikupljenih podataka. U tom slučaju, vaš digitalni klon donosio bi identične odluke poput vas.
‘Era podataka’
Kroz koje desetljeće, umjetna inteligencija s dovoljnom količinom prikupljenih podataka bit će u stanju stvoriti vašeg digitalnog blizanca. Na temelju spomenutog klona, umjetna inteligencija bi mogla donijeti brojne zaključke o vašoj osobnosti, ponašanju u društvu te kupovnim navikama.
Trenutno se nalazimo u ‘eri podataka’ što znači da se prikupljaju ogromne količine informacija o ljudima, osobito putem dopuštenja na različitim mobilnim aplikacijama. Podaci koji se prikupljaju najčešće se odnose na vaše stavove, preferencije, navike, putovanja, obrasce kupovine i sl., ali u nekim slučajevima koriste se i biometrija, prikupljanje podataka o visini, težini te koliko i gdje hodate (npr. aplikacije za fitness). Ovim informacijama se u određenim situacijama čak i trguje među korporacijama u svrhu “data marketinga”, što je etički, a ponekad i zakonski, izrazito dvojbeno. Unatoč tome, nekim korporacijama su ovi podaci od iznimne važnosti jer im pomažu da lakše oglašavaju svoje proizvode potencijalnim mušterijama.
Jedan od primjera problematičnog prikupljanja informacija dogodio se 2019. godine kada je organizacija Walt Disney kupila trvtku Hulu koja je imala problem s kompromitacijom podataka svojih korisnika, a poznat je i skandal s Cambridge Analyticom koji je prikupljao podatke o milijunima korisnika društvenih mreža bez njihovog odobrenja radi političkog oglašavanja. Iako nekima djeluje bezazleno, baratanje velikom količinom informacija zahvaljujući sve sofisticiranijoj tehnologiji može se pretvoriti u katastrofu padne li u krive ili šlampave ruke.
Nova tehnologija pružat će umjetnoj inteligenciji vid u rangu ljudskog
Koliko će vjerni biti vaši podatkovni klonovi?
Istraživanja bazirana na simulacijama, mjere vjernost kopije na temelju toga koliko model odgovara svojem cilju iz stvarnog svijeta. Digitalni blizanac u ovom slučaju zahtijeva visok stupanj vjernosti, kao i precizno rekreiranje uvjeta iz stvarnosti. Za industriju bi ovakvi prototipi mogli imati radikalne implikacije jer ako bismo bili u mogućnosti predvidjeti reakcije ljudi, mogli bismo adekvatnije alocirati resurse te izrađivati realnije projekcije budućnosti.
Digitalni klon imao bi tonu informacija o korisnikovom neposrednom fizičkom i društvenom okruženju te bi mogao napraviti visokoprecizna predviđanja. Postizanje vjernog klona trenutno ipak nije moguće zbog velike količine senzora koji su potrebni za prikupljanje podataka, tako da se programeri uglavnom zadovoljavaju modelima niske vjernosti. No, kroz desetak godina sve bi ovo moglo postati stvarnost.
Tragom toga, u budućnosti bi se mogle pojaviti brojne zakonske i etičke implikacije. Kako regulirati prikupljanje podataka, nadzorne kapacitete potrebne za ažuriranje digitalnog blizanca, vlasništvo i pristup digitalnom blizancu? S druge strane, što ti podaci u kvantitativnim mjerama znače kada se odvoje od svog originalnog konteksta? Iskrivljuje li sustav mjerenja značenje i interpretaciju podataka? Iznimno je važno razumjeti na koji su način podaci prikupljeni, obrađeni, interpretirani i na koncu korišteni.
Koje su društvene implikacije ovakve tehnologije i što je ‘digitalnim’ pravima?
U javnosti se sve češće čuju rasprave o prikupljanju podataka, privatnosti i nadzoru, kao i o neravnoteži raspodjele moći među različitim slojevima društva. Na manjima razinama, može doći do neravnoteže i digitalnog jaza između onih koji imaju pristup digitalnim tehnologijama i onih koji to nemaju. Međutim, kada gledamo veće razmjere, moglo bi doći do nove vrste kolonijalizma i potencijalne opresije, temeljene na pristupu, nadzoru i kontroli informacija i tehnologije. Nije tajna da u svakom društvu postoje sebični i/ili korumpirani pojedinci koji bi mogli zloupotrebljavati ovakav sustav.
To je posebno izazovno u kontekstu digitalnih blizanaca, čak i onih niske vjerojatnost jer omogućavaju svojevrsno praćenje korisnika, donošenje zaključaka o njihovom ponašaju, pokušaja utjecaja na njih ili namjerno curenje informacija drugima. Iako bi tehnologija mogla pomoći u zdravstvenim i obrazovnim ustanovama, generalno bi mogla ugroziti individualnu autonomiju pojedinca te kolektivno dobro društva. Subjekti čiji se podaci prikupljaju nemaju pristup istim resursima kao vlade i velike korporacije koje bi imale nadzor na takvom tehnologijom.
Kina razvila umjetnu inteligenciju koja može parirati ljudskom mozgu
Pridružite se raspravi u našoj Telegram grupi. KOZMOS Telegram
Izvori:
Ja sam Matija Klarić.
Student sam Ekonomskog fakulteta, a u slobodno se vrijeme bavim volonterstvom te istraživanjem, čitanjem i pisanjem o mojim omiljenim temama; svemiru, astronomiji, astrofizici i tehnologiji.
