Ako pogledamo na noćno nebo učinit će nam se da većina zvijezda svjetluca (tj. treperi). No, jeste li se ikada zapitali svjetlucaju li zaista ili je riječ o iluziji?
Svjetlucanje zvijezda
Ako podignemo pogled prema nebu tijekom vedre noći i zagledamo se prema mračnom području učinit će nam se da zvijezde svjetlucaju. Ovo svjetlucanje – tj. svijetljenje s prekidima (mogli bismo reći i treperenje) – toliko je poznato da je postalo temelj jedne od najpopularnijih dječjih pjesma svih vremena. Doduše, u hrvatskom se prijevodu izvorno značenje malo gubi. Naime, izvorna engleska verzija twinkle, twinkle, little star tako je prevedena kao blistaj, blistaj, zvijezdo mala, iako je engleski twinkle mnogo bliži našem glagolu svjetlucati nego blistati.
No, ostavljajući po strani jezične razlike poznate pjesme, koje je zapravo znanstveno objašnjenje iza ovog opće poznatog i očito svevidljivog fenomena? Što to potiče zvijezde da svjetlucaju?
(You don’t) twinkle little star…
Zanimljivo, ali zvijezde zapravo ne svjetlucaju, a ovo treperenje koje vidimo nema nikakve veze sa samim zvijezdama. Umjesto toga, fenomen je rezultat načina na koji ih vidimo iz naše perspektive na Zemlji. Naime, budući da su zvijezde tako daleko vidimo ih kao malene točke svjetla na noćnom nebu.
Konkretnije, svjetlost zvijezda prijeđe veliku udaljenost dok dopre do naših očiju tijekom vedre noći. Udaljenosti koje ova svjetlost prelazi zaista su ogromne! Primjerice, nakon naše zvijezde, Sunca – čija je prosječna udaljenost od Zemlje 150 milijuna kilometara – nama najbliža zvijezda je Proxima Centauri, koja je od Zemlje udaljena preko 4 svjetlosne godine (3.78421136 × 1013 kilometara).
Na putu do naših očiju ovo svjetlo dalekih zvijezda nailazi na Zemljinu atmosferu koja je glavni ‘krivac’ koji dovodi do efekta svjetlucanja. Naime, kada svjetlost udaljene ‘točke’ (tj. zvijezde) dospije u atmosferu prolazi kroz slojeve zraka prije nego što dođe do naših očiju, uzrokujući svjetlucanje. Dakle, Zemljina atmosfera – tj. njeno kretanje – uzrokuje da zvijezde izgledaju kao da svjetlucaju. U svemiru, visoko iznad atmosfere, zvijezde uopće ne svjetlucaju – to je ujedno jedan od razloga zašto je svemirski teleskop Hubble poslan u orbitu, tj. mogao je dobiti oštrije slike svemira bez da slike budu iskrivljene atmosferskim turbulencijama.
Zašto se Mjesec ponekad čini veći i bliži?
Zašto neke zvijezde svjetlucaju više?
No ako je svjetlucanje rezultat djelovanje iste atmosfere zašto neke zvijezde svjetlucaju više, a neke se čine kao da uopće ne svjetlucaju? Mnogi čimbenici utječu na to koliko zvijezda izgleda kao da svjetluca. Jedna varijabla je mjesto zvijezde u našem vidnom polju – tj. zvijezde će više svjetlucati ako njihova svjetlost putuje kroz više zraka prije nego što dođe do naših očiju. Zbog toga se čini da zvijezde blizu horizonta svjetlucaju više jer njihova svjetlost mora proći kroz više atmosfere da bi stigla do nas.
Kroz što više atmosfere gledate, to više zvijezde izgledaju kao da svjetlucaju (©AstroBob, The Random Science).
Dakako, i vrijeme igra ulogu. Vlažne noći uzrokovati će da zrak bude gušći zbog čega će se činiti da zvijezde više svjetlucaju. Ove varijable ujedno pomažu astronomima pri odlučivanju gdje postaviti najveće i najbolje teleskope na svijetu te su razlog zašto su zvjezdarnice smještene na visokim, suhim mjestima, kako bi između teleskopa i svjetlosti zvijezda bilo što manje varijabli.
15 Najsjajnijih zvijezda na noćnom nebu
Neke ne svjetlucaju, a neke mijenjaju boju?
Kada pogledate u noćno nebo također možete primijetiti da neke zvijezde izgledaju kao da mijenjaju različite boje dok svjetlucaju. Sirius, najsjajnija zvijezda na Zemljinom noćnom nebu, klasičan je primjer ovog fenomena koji nastaje zato što se svjetlost zvijezda malo lomi (tj. savija) u atmosferi, što može uzrokovati promjenu boje. Kao što bi bilo i za očekivati ovaj je efekt uočljiviji kod svjetlijih zvijezda.
Konačno možda ste primijetiti i nekoliko ‘zvijezda’ koje uopće ne svjetlucaju. Ove ‘zvijezde’ koje ne svijetle zapravo uopće nisu zvijezde, već planeti! Naime, za razliku od zvijezda, planeti nisu točkasti izvori na nebu, već – budući da su nam mnogo bliži – imaju širinu. Drugim riječima, preveliki su na noćnom nebu da bi atmosfera utjecala na izvor njihove svjetlosti te proizvela efekt svjetlucanja (barem dok ih promatrano golim očima).
Pridružite se raspravi u našoj Telegram grupi. KOZMOS Telegram
Izvori:
Colin Stuart (4. srpnja 2022.), „Why do stars twinkle?,“ space.com (pristup 5. srpnja 2022).
