Klimatske promjene mogle bi utjecati na zagrijavanje oceana i rezultirati smanjenjem broja riba za ulov u budućnosti.
Zagrijavanje će smanjiti broj riba
Prema novoj studiji, zbog dizanja oceanske temperature, interakcije između grabežljivaca i plijena spriječit će adekvatnu adaptaciju vrsta na nove uvjete. Rad objavljen u časopisu Proceedings of the Royal Society B, sugerira da će se velike vrste i komercijalno važna ribarska područja maknuti iz svojih povijesnih područja zbog zagrijavanja mora, a smanjit će se i količina ribe za ulov. Na primjer, ribar bakalara u Atlantiku mogao bi pronaći ribu i za 200 godina, ali u znatno manjem broju. “Ono što proizlazi iz toga, iz perspektive ribarstva, je da će vrste koje danas lovimo biti tamo i sutra, ali ih neće biti u istom obilju. U takvom kontekstu prekomjerni izlov postaje lakši jer su stope rasta populacije niske”, navodi koautorica studije Malin Pinsky, izvanredna profesorica na Rutgersovom Odjelu za ekologiju, evoluciju i prirodne resurse. “Zagrijavanje u kombinaciji s dinamikom prehrambene mreže bit će poput stavljanja morske bioraznolikosti u blender.”
Morske vrste ne mogu ‘držati korak’ sa zagrijavanjem
Istraživači su proučavali trofičke interakcije (proces prehrane jedne vrste na račun druge) i dinamiku prehrambene mreže kako bi utvrdili kako klimatske promjene utječu na područje ili raspon na kojem prebiva neka vrsta. Koristeći sofisticirane računalne modele, znanstvenici su utvrdili da zbog interakcija između grabežljivca i plijena, mnoge vrste pomiču svoj raspon sporije od same klime. “Model sugerira da će se tijekom sljedećih 200 godina zatopljenja vrste neprestano premještati i biti u procesu pomicanja svojih raspona”, objašnjava glavni autor E. W. Tekwa, bivši postdoktor Rutgersa za ekologiju, evoluciju i prirodne resurse, trenutno na Sveučilištu Britanske Kolumbije. “Čak i nakon 200 godina, morske vrste i dalje će zaostajati za temperaturnim promjenama, a to se posebno odnosi na one koje se nalaze na vrhu prehrambene mreže.”
Veliki grabežljivci teže mijenjaju stanište uslijed zagrijavanja
Milijuni vrsta krenule su u smjeru dramatične reorganizacije života na Zemlji zbog posljedica zagrijavanja. Međutim, naše razumijevanje ove dinamike uvelike je zanemarilo ključnu karakteristiku života odnosno da životinje i drugi organizmi moraju nešto jesti. Istraživači su popunili ovu prazninu, ispitujući kako osnovna potreba za hranom utječe na kretanje vrsta. Tako je došlo do razvoja “prostorno eksplicitnog modela prehrambene mreže” koji je uključivao parametre poput metabolizma, veličine tijela i optimalnog temperaturnog raspona. Uzimajući u obzir klimatske promjene, njihov je model otkrio da dinamičke trofičke interakcije ometaju sposobnost vrsta da brzo reagiraju na zagrijavanje. Također su otkrili da se grabežljivci s većim tijelom dulje zadržavaju na povijesnim staništima od manjeg plijena. “Ova dinamika neće biti prisutna samo na jednom mjestu, nego će se javljati i na globalnoj razini”, dodaje Pinsky. “To nije dobro za morski život, a spomenuti fenomen nažalost nije široko prepoznat.”
https://kozmos.hr/svjetska-plasticna-poplava-ozbiljno-je-zahvatila-arktik/
Pridružite se raspravi u našoj Telegram grupi. KOZMOS Telegram
Izvori:
Ja sam Matija Klarić.
Student sam Ekonomskog fakulteta, a u slobodno se vrijeme bavim volonterstvom te istraživanjem, čitanjem i pisanjem o mojim omiljenim temama; svemiru, astronomiji, astrofizici i tehnologiji.
