Prema nekim procjenama veći dio sjeverne hemisfere Marsa nekada je bio pod oceanom, no novi model sugerira da smo možda precijenili količinu vode mladog Marsa.
Voda na Marsu
Znanstvenici odavno znaju da je prije više milijardi godina Mars na površini imao vodu koja je tekla u prostranoj mreži rijeka i jezera te tako pružala potencijalno stanište za jednostavne (ili neke složenije) oblike života. Međutim, kako se atmosfera planeta s vremenom razrjeđivala ta je voda isparavala ostavljajući iza sebe pustinjski crveni svijet koji danas vidimo te koji NASA-in Mars Reconnaissance Orbiter (MRO) danas proučava.
Većina znanstvenika vjeruje da je voda s površine Marsa isparila prije otprilike 3 milijarde godina. Međutim u novom istraživanju, objavljenom prije otprilike tri mjeseca, znanstvenici su prezentirali dokaze koji značajno skraćuju taj vremenski okvir. Naime, prema njihovom istraživanju tragovi tekuće vode na Crvenom planetu mogli su biti prisutni čak do prije 2/2.5 milijarde godina, što znači da je voda na površini planeta tekla oko milijardu godina dulje od prethodnih procjena.
Međutim, koliko je zapravo vode postojalo na Marsu?
Novi model
Istraživači s Instituta Oden i Jackson School of Geosciences razvili su poboljšani model za predviđanje protoka Marsove podzemne vode.
Znanstvenici vjeruju da se Mars sudario s ogromnim astralnim entitetom prije oko četiri milijarde godina.
Tijekom tzv. perioda Kasnog teškog bombardiranje (eng. Late Heavy Bombardment) prije oko 4 milijarde godina velik broj asteroida sudario se s Merkurom, Venerom, Zemljom i Marsom. Mnogi meteori i meteoriti udarili su na Mars što je rezultiralo velikim brojem masivnih udarnih kratera na površini Crvenog planeta, a znanstvenici da je tada formirana i Marsova sjeverna nizina – toliko velika da je vidljiva iz svemira.
Tajne velike sjeverne nizine
Nadalje, vjeruje se da je ova nizina nekoć sadržavala masivno vodeno tijelo. Naime, kao što je rekao Mohammad Afzal Shadab, član tima: „Mars je imao puno vode, a vjerojatno je još uvijek ima led koji je nastao prije velikog sudara.“
Shadab i tim razvili su matematičku formulu za predviđanje visine podzemnih voda. Shadab objašnjava: „Upotrebom krivolinijske transformacije koordinata i dinamike protoka podzemne vode, razvili smo analitička rješenja za stabilan vodonosnik podzemne vode ispod južnih visoravni Noachian Marsa (prije 4 milijarde godina).“
Istraživači su također koristili model za istraživanje kombinacija padalina ili oborina i hidraulične vodljivosti. U modelu su hipotetski oceani u sjevernim nizinama bili povezani ili napunjeni vodonosnicima podzemne vode u južnom visoravni.
Važnost novog modela
Dok su se modeli razvijali u prošlosti, znanstvenici su se oslanjali na jednostavniju metodu mapiranja te su takvi modeli bili uglavnom ograničeni na kartezijanske i cilindrične koordinate.
Točnije, bez obzira na to što su planeti sfernog oblika, nitko do sada nije ugradio sfernu koordinatu. Zašto? Jednostavno, jer to zahtijeva složeniju matematiku. „Otkrili smo da su sve prethodno objavljene procjene stope ‘punjenja’ daleko različite od onoga što je rani Mars mogao akumulirati“, zaključio je Shadab.
Ovaj „složeniji“ matematički model uspio je proizvesti jednostavnije analize od prethodnih simulacija. Ipak, dodao je Shadab, „’Jednostavno’ je možda pogrešna riječ. Rekao bih ‘elegantnije’. Zanimljivo, 3D simulacije na složenoj geometriji s kraterima i navodnim obalama koje je razvio drugi, nezavisni tim, također potvrđuju ovu matematičku hipotezu.
Nada za pronalazak Marsove podzemne vode ‘presušila’
Pridružite se raspravi u našoj Telegram grupi. KOZMOS Telegram
Izvori: