Tim znanstvenika proveo je analizu sastava zvijezda u jednom od Zemlji najbližih sustava te prezentirao sastav i atmosferu hipotetskog planeta ‘α-Cen-Earth’.
Naši galaktički susjedi
Čovječanstvo se stoljećima – ako ne i tisućljećima – pita je li samo u svemiru i postoje li drugi nastanjivi planeti u bližoj ili daljoj okolini. Nama najbliži ‘susjedi’ – tj. sustavi – udaljen su nešto više od četiri svjetlosne godine. Nama najbliži udalje je oko 4.2 svjetlosne godine, a riječ je o sustavu planeta koji je formiran oko zvijezde crvenog patuljka nazvane Proxima Centauri. Drugi ‘susjed’ jest sustav binarnih zvijezda sličnih našem Suncu nazvanih Alpha Centauri AB.
Još uvijek ne znamo postoje li svjetovi slični Zemlji koji kruže oko sustava binarnih zvijezda kao što je Alpha Centauri AB. Takve egzoplanete, nažalost, trenutno je još uvijek previše teško otkriti dostupnom tehnologijom, iako se svakodnevno radi na razvoju novih tenologija.
https://kozmos.hr/potraga-za-nastanjivim-planetima-oko-alpha-centauri/
Nastanjivi planet binarnog sustava
Međutim, ako takav planet postoji, sada imamo bolju ideju o tome kako bi on mogao izgledati zahvaljujući studiji koju je vodio planetarni znanstvenik Haiyang Wang iz ETH Züricha u Švicarskoj.
Međunarodni tim proučavao je kemiju dviju zvijezda – Rigila Kentaurusa i Tolimana – te donio važne zaključke o potencijalnom kemijskom sastavu hipotetskog stjenovitog svijeta u nastanjivoj zoni binarnog sustava.
„Predstavljamo analizu sastava planeta, unutrašnjosti i (ranih) atmosfere za model planeta veličine Zemlje u nastanjivoj zoni Alpha Centauri AB. Detaljna analiza nudi novi pristup istraživanju onoga što možemo očekivati od planeta veličine Zemlje u zonama pogodnim za stanovanje u solarnom susjedstvu,“ stoji u radu.
Ove karakteristike stjenovitih egzoplaneta od vitalnog su značaja za razumijevanje njihove dugoročne evolucije i potencijalne nastanjivosti.
Istraživanje sastava
Tako, primjerice, znamo – temeljem promatranja stjenovitih objekata u Sunčevom sustavu i drugim planetarnim sustavima – da se mineralni sastav stjenovitih svjetova odražava u sastavu njihovih zvijezda domaćina.
Budući da je Alpha Centauri AB tako blizu imamo mnogo informacija o njegovom kemijskom sastavu. Kako različiti elementi u zvijezdi apsorbiraju i ponovno emitiraju svjetlost, oni mogu generirati tamne (apsorpcija) i svijetle (emisione) značajke na spektru svjetlosti koji pogađa naše teleskope.
Iz spektralnih analiza znamo da su elementi koji tvore stijene, kao što su magnezij, silicij i željezo, prisutni u Rigil Kentaurusu i Tolimanu, kao i hlapljive tvari koje brzo isparavaju, kao što su ugljik i kisik. Štoviše, naše spektralne analize čak otkrivaju otprilike koliko je svakog elementa prisutno.
Ti podatci od nevjerojatnog su značaja i pomažu nam izračunati i zaključiti potencijalni kemijski sastav hipotetskog stjenovitog planeta koji bi – kao i naša Zemlja – bio smješten u nastanjivoj zoni svoje matične zvijezde (tj. zvijezda ako govorimo o binarnim solarnim sustavima).
Hipotetski svijet nalik na Zemlju
Istraživači su svoj hipotetski svijet nazvali α-Cen-Earth i utvrdili da će vjerojatno imati mineralni sastav i strukturu vrlo sličnu Zemljinoj. To uključuje stjenoviti plašt, s kapacitetom skladištenja vode sličnim Zemljinom, u kojem dominiraju silikatni minerali, ali koji također sadrži zdrav udio minerala koji sadrže ugljik kao što su dijamant i grafit.
Ovaj egzoplanet također može imati nešto veću željeznu jezgru od Zemljine, s manje geološke aktivnosti, a možda i bez tektonike ploča, što bi ga moglo učiniti sličnijim Veneri. To bi moglo utjecati na njegovu potencijalnu nastanjivost.
https://kozmos.hr/kako-bi-zemlja-izgledala-bez-vode/
Wang je proveo posljednjih nekoliko godina razvijajući i usavršavajući kvantitativni model koji povezuje sastav zvijezda sličnih Suncu sa sastavom njihovih egzoplaneta. To je omogućilo timu da izgradi hipotetsku atmosferu za α-Cen-Earth!
Zanimljivo je da bi u ranim godinama egzoplanet α-Cen-Earth imao atmosferu vrlo sličnu onoj na ranoj Zemlji tijekom eona u kojem se pojavio život.
Nastavak potrage – nove tehnologije
Naše tehnologije i metode otkrivanja egzoplaneta postaju sve osjetljivije. Znanstvenici pretpostavljaju da će uskoro moći otkriti manje egzoplaneta koji su udaljeniji od svojih zvijezda (poput Zemlje) i koji su nam dosad izmicali.
Rigil Kentaurus i Toliman – iz naše perspektive – od ove će se godine sve više udaljavati jedan od drugog u svojoj orbiti. To razdvajanje, koje će trajati otprilike do 2035. godine, značit će da će svjetlost zvijezda manje ometati teleskope i tehnologiju u potrazi za egzoplanetima ovoga sustava.
Znanstvenici su već napravili probnu detekciju relativno malog egzoplaneta – između 3,3 i 7 puta većeg od Zemlje – koji kruži oko Rigila Kentaura, a u budućnosti se možemo nadati novim otkrićima!
Potraga za nastanjivim planetima oko Alpha Centauri
Pridružite se raspravi u našoj Telegram grupi. KOZMOS Telegram
Izvori:
