Sonda Pioneer 10 bila je NASA-in prvi korak u vanjski Sunčev sustav te je donijela revoluciju našeg poimanja plinovitog diva Jupitera.
Otkrivanje tajni vanjskog Sunčevog sustava
Tisućljećima se planet Jupiter našim precima činio tek nešto više od zvjezdaste svjetlosne točke. Tek nakon izuma teleskopa otkrili smo više o njemu – njegova četiri ogromna mjeseca (i mnogo manjih), uzburkanu Veliku crvenu pjegu (oluju veće površine od našeg planeta) te najvećeg i najmasivnijeg svijeta u Sunčevom sustavu.
800 milijuna kilometara daleko od Zemlje Jupiter je čovječanstvu predstavljao veliku enigmu. Onda je – prije 50 godina na 2. ožujka – sićušna sonda Pioneer 10 poletjela s Floride u uputila se prema ovog misterioznom divu.
Pioneer 10
Sonda Pioneer 10 bila je teška četvrt tone, veličine automobila, a bila je dizajnirana da po prvi put istraži ne samo Jupiter, već i cijelo okruženje Sunčevog sustava izvan Marsa – uključujući pojas asteroida koji nikad prije nije prijeđen. Nakon što prođe Jupiter, Pioneer 10 za cilj je imao ‘zaroniti’ u vanjski Sunčev sustav i na kraju zauvijek napustiti područje Sunca.
Već po lansiranju 2. ožujka 1972. godine Pioneer 10 je započeo rušiti rekorde – postao je tada najbrži objekt koji je napravio čovjek (a koji je napustio naš planet), udaljavajući se od Zemlje brzinom od 51 500 km/h i prošavši Mjesec u prvih pola dana leta.
Rizično putovanje
Kako bi osigurao snagu u području gdje je sunčeva svjetlost progresivno slabila, Pioneer 10 nosio je četiri generatora plutonija čime je postao prva sondu za istraživanje dubokog svemira na nuklearni pogon.
Putovanje Pioneer 10 u nepoznato bilo je puno rizika. Dana 15. srpnja 1972., nakon što je prešao Marsovu orbitu, ušao je u pojas asteroida i sedam mjeseci prolazi kroz njega na kraju prošavši kroz njega ukupno 434 milijuna kilometara. Pioneer 10 je pritom pretrpio samo manja oštećenja od udaraca čestica na putu.
Pogled na Jupiter
Susret Pioneer 10 s Jupiterom započeo je u studenom 1973. Već 25. studenog, s udaljenosti od 11 milijuna km, letjelica je počela otkrivati intenzivno zračenje. Otkriveno je da se Jupiterova magnetosfera – ogromna magnetska šupljina koju je planet urezao u solarni vjetar – proteže 6.9 milijuna km prema Suncu i vjerojatno se vijuga unatrag, poput vadičepa, izvan Jupitera.
Njegova snaga bila je daleko veća od Zemljine magnetosfere i imala je tendenciju opadanja i oseke u ritmičkom skladu s gotovo 10-satnom rotacijom planeta.
Kako se letjelica približavala ubrzo je ugledana i Velika crvena pjega – uzburkana anticiklonalna oluja daleko šira od Zemlje.
Nakon što je putovala 641 dan, 3. prosinca 1973., sonda je preletjela samo 132 253 km iznad vrhova Jupiterovih oblaka i otkrila šareni, olujni svijet upečatljivih pojaseva širine i zona živopisnih crvenih, krem i smeđih boja.
Na sreću, sve promjene na sondinim sustavima uzrokovane zračenjem nestale su u sljedećim mjesecima, kako je ona nastavila svoj put. Međutim, snažno zračenje koje je otkriveno ostat će stalni podsjetnik da će buduće misije trebati ozbiljno pojačati kako bi zaštitile svoju opremu.
Važnost i utjecaj do danas
Sondina ‘avantura’ oko Jupitera službeno je završila 2. siječnja 1974., ali ovaj kratak posjet je ipak otkrio mnogo o planetu. Saznali smo da je Jupiterovo magnetsko polje nagnuto 15° prema svojoj osi rotacije. Mjerenja su omogućila da točno odredimo prisutnost helija u atmosferi i potvrdila dugotrajne sumnje da se radi o pretežno plinovitom svijetu bez vidljive čvrste površine. Podatci su također pokazali da su Jupiterove atmosferske temperature uglavnom iste tijekom dana i noći.
Sonda je prošla orbite Saturna 1976., Urana 1979. i Neptuna — tada najudaljenijeg planeta Sunčevog sustava, dok je Pluton zalutao u unutrašnjost u orbitu ledenog diva — 1983. NASA je primila posljednji slab radio signal svemirske letjelice u siječnju 2003. s udaljenost od 11.9 milijardi km Napori da se kontaktira Pioneer 10 dva tjedna kasnije naišli su na šutnju.
Ipak, Pioner 10 nastavlja svoj put iako više nije u kontaktu sa Zemljom – svake godine prijeđe 370 milijuna km, udaljavajući se tako od svog matičnog planeta i nastavljajući put u nepoznato.
Otkriveni detalji tamne strane vrućeg Jupitera
Pridružite se raspravi u našoj Telegram grupi. KOZMOS Telegram
Izvori:
