Nedavno je tim znanstvenika iznio hipotezu da bi na Marsu mogli postojati blatni vulkani, a nove snimke Crvenog planeta daju nove argumente toj hipotezi.
Blatni vulkani na Marsu
Mars možda ima dvije različite vrste vulkana, baš kao i Zemlja. Crveni planet imao je mnogo „normalnih“ vulkana koji izbacuju lavu, od kojih je jedan stvorio najveću planinu u Sunčevom sustavu: čudovište Olympus Mons visoko 25 kilometara. Međutim – smatraju znanstvenici – neki vulkani na Marsu mogu eruptirati s blatom, a ne rastopljenim kamenjem.
Marsova sjeverna hemisfera prošarana je desecima tisuća stožastih brežuljaka, od kojih su neki na vrhu s malim kraterima. Neki istraživači su pretpostavili da su te značajke stvorili blatni vulkani, ali ovu hipotezu bilo je teško procijeniti. Znanstvenici donedavno jednostavno nisu znali dovoljno o tome kako se blato kreće na Crvenom planetu, koji je vrlo hladan i ima atmosferski tlak 150 puta niži od Zemljinog.
Nove spoznaje
Istraživači su tijekom 2020. realizirali istraživanje u kojem su pustili blato da teče niz pješčanu padinu u laboratorijskoj komori koja je oponašala uvjete na Marsu (osim gravitacije Crvenog planeta, koja je samo 40% jaka od Zemljine).
Rezultati su bili iznenađujući, rekli su članovi tima – „Pod niskim atmosferskim tlakom Marsa, tokovi blata ponašaju se na sličan način kao ‘pāhoehoe’ ili ‘ropy’ lava, koja je poznata iz velikih vulkana na Havajima i Islandu“, rekao je glavni autor Petr Brož. Nastavio je pojašnjavajući kako „Naši eksperimenti pokazuju da bi čak i proces naizgled jednostavan kao što je protok blata bio vrlo drugačiji na Marsu.“
Ponašanje poput pāhoehoea uglavnom je potaknuto Marsovim niskim tlakom, koji ne može dugo podržavati postojanje tekuće površinske vode. Kako voda isparava, ona upija toplinu i hladi preostalo blato. Blato se smrzava izvana prema unutra, stvarajući koru oko gnjecavog središta, članovi studijskog tima. Nesmrznuto blato u unutrašnjosti može probiti koru, stvarajući novi režanj.
Rezultati studije ne pokazuju sa stopostotnom sigurnosti da su Marsova sjeverna brda blatni vulkani, ali snažno podupiru tu interpretaciju, pokazujući da je takva geološka aktivnost moguća na Crvenom planetu, rekli su članovi tima.
Recentni fotografski dokazi
Nova slika koji je objavio HiRISE prikazuje ravnicu s raznim niskim, kvrgavim nasipima. Neki od njih imaju različite boje i tonove za razliku od okolnih ravnica, što sugerira da su sastavljene od drugačije vrste materijala.
Iako podrijetlo ovih nasipa nije sigurno, jedna ideja za koju znanstvenici smatraju da najbolje opisuje ovaj fenomen jest da su to naslage koje su ostale nakon erupcija vlažnih sedimenata na površinu.
To se može dogoditi kada se debele naslage mokrog pijeska i blata potresu, recimo od udara meteorita, a tlo nakratko izgubi snagu, dopuštajući izbacivanje prljave vode iz naslaga. Na Zemlji se ovaj proces „ukapljivanja“ može dogoditi tijekom potresa.
Ako je ova hipoteza točna, to znači da ovi humci daju uzorke potencijalno nastanjivog okoliša do kojeg bismo inače trebali masivne bušilice.
Pridružite se raspravi u našoj Telegram grupi. KOZMOS Telegram
Izvori:
