Pomoću podataka s većeg broja teleskopa, znanstvenici su otkrili oblake u atmosferi plinskog diva, udaljenog 520 svjetlosnih godina od Zemlje. Radi se o opažanjima visoke preciznosti temeljem kojih se može rekonstruirati visina oblaka i struktura gornjih slojeva atmosfere egzoplaneta.
Ovakva istraživanja doprinose pronalaženju ezgoplaneta s povoljnim uvjetima za život te odgovarajućim bio-tragovima. Pored toga, čini se da smo sve bliže izradi vremenskih prognoza za udaljene svjetove.
Užareni, plinoviti egzoplanet WASP-127b
Egzoplanet WASP-127b otkriven je 2016. godine. Ovaj veliki, užareni, plinoviti div, kruži tako blizu svoje zvijezde da mu godina traje samo 4,2 dana (zemaljskih). Masa mu iznosi tek 0,16 Jupiterove, iako je 1,3 puta veći od njega. Njegova tanka atmosfera olakšava analizu apsorpcije svjetlosti odnosno određivanje kemijskog sastava planeta.
Tim istraživača, predvođen astronomom Romainom Allartom sa Université de Montréal u Kanadi, koristio je infracrvene podatke sa svemirskog teleskopa Hubble te optičke podatke s instrumenta ESPRESSO (VLA teleskop), kako bi provirio u različite razine atmosfere WASP-127b-a.
“Prvo, kao što je već poznato za ovu vrstu planeta, otkrili smo prisutnost natrija, ali na mnogo nižoj nadmorskoj visini nego što smo očekivali”, rekao je Allart. “Drugo, primijetili smo jake signale u infracrvenom spektru koji ukazuju na prisutnost vodene pare, no nije ih bilo na vidljivim valnim duljinama. To znači da vodenu paru na nižim razinama skrivaju gusti, neprozirni oblaci na vidljivim valnim duljinama odnosno prozirni na infracrvenim valnim duljinama.”
Kako uočiti egzoplanete?
Većinu egzoplaneta ne možemo promatrati direktno, već moramo pratiti učinke koji oni imaju na svoje zvijezde. Kada egzoplanet prođe između nas i zvijezde, možemo vidjeti kako baca svoju sijenu. Ako se taj fenomen javi više puta i prema točno određenom rasporedu, to nam ukazuje na postojanje egzoplaneta u orbiti zvijezde.
Također, kada svjetlost zvijezde prolazi kroz atmosferu planeta, valne duljine unutar spektra mogu se apsorbirati ili odbiti na temelju različitih elemenata. Pomoću apsorpcijskih linija možemo saznati kakav je sastav atmosfere.
Allart i njegov tim, koristili su tu vrstu podataka u visokoj rezoluciji kako bi odredili visinu oblaka. Radi se o izuzetno niskom sloju s atmosferskim tlakom između 0,3 i 0,5 milibara. “Još ne znamo sastav oblaka, osim da ne sadrže kapljica vode kao na Zemlji”, izjavio je Allart.
‘Divlja’ orbita WASP-127b-a
“Zbunjeni smo činjenicom da se natrij nalazi na tako neočekivanom mjestu. Buduće studije pomoći će nam da razumijemo ne samo strukturu atmosfere, već općenite karakteristike WASP-127b koji se zasad čini kao prilično fascinantno mjesto.”
Tim je također otkrio neobične značajke WASP-127b-ove orbite. U našem urednom Sunčevom sustavu, svi planeti orbitiraju u smjeru rotacije Sunca, na više-manje vodoravnoj plohi oko Sunčevog ekvatora, no WASP-127b kruži u suprotnom smjeru od rotacije svoje zvijezde i to pod veoma neobičnim kutom oko polova same zvijezde. Iznenađujuće je što se ovo odvija u sustavu koji je star preko 10 milijardi godina.
“Takav kut nije uobičajen kod vrućih Saturna u starim zvjezdanim sustavima i moguće da je uzrokovan nepoznatim suputnikom”, tvrdi Allart. “Sve te jedinstvene značajke čine WASP-127b planetom koji će se intenzivno proučavati u budućnosti.”
https://kozmos.hr/nova-vrsta-egzoplaneta-mogla-bi-ubrzati-potragu-za-zivotom-u-svemiru/
Pridružite se raspravi u našoj Telegram grupi. KOZMOS Telegram
Izvori:
Ja sam Matija Klarić.
Student sam Ekonomskog fakulteta, a u slobodno se vrijeme bavim volonterstvom te istraživanjem, čitanjem i pisanjem o mojim omiljenim temama; svemiru, astronomiji, astrofizici i tehnologiji.
