Fosfin koji je pronađen u Venerinoj atmosferi najvjerojatnije nije nastao zbog utjecaja živih bića, nego nastaje zbog jakih vulkanskih erupcija i oblaka sumporne kiseline.
Znanstvenici su ponudili vjerojatno objašnjenje nastanka fosfina na Veneri bez utjecaja mikroorganizama. Pretpostavlja se da je potencijalni biomarker nastao zbog jakog vulkanizma koji je još uvijek prisutan na Veneri.
Objašnjeno podrijetlo fosfina na Veneri?
Otkriće fosfina u Venerinoj atmosferi, koji je pronađen na visini od 53 – 61 kilometar od površine, ponovno je pokrenulo priče o potencijalnoj naseljivosti ovog stjenovitog planeta. Naime, fosfin se smatra jednim od potencijalnih biomarkera za dokazivanje života na nekom planetu.
Kasnije je otkriće indirektno potvrđeno proučavanjem arhivskih podataka letjelica koje su ranije posjetile Veneru. No, nakon kritika znanstvene zajednice, autori koji su radili na proučavanju arhivskih podataka smanjili su procjenu udjela fosfina u Venerinoj atmosferi.
Inicijalno je objavljeno da je je vrlo teško objasniti prisutnost fosfina u atmosferi ukoliko gledamo samo na kemijske procese koji se događaju na površini ili u atmosferi Venere, no s druge strane je nastanak ovog plina kao posljedica živih organizama slabo istraženo područje.
https://kozmos.hr/neocekivana-znacajka-na-veneri-otkriva-da-pakleni-planet-i-zemlja-imaju-puno-toga-zajednickog/
Znanstvenici Ngoc Truong i Jonathan I. Lunine sa Sveučilišta Cornell objavili su rad u kojem su istaknuli vjerojatnost kemijskih procesa povezanih sa vulkanizmom, te kao mogućim izvorom fosfina na Veneri.
Pretpostavlja se da metalni fosfidi dolaze iz dubljih slojeva kore planeta na površinu tijekom vulkanskih erupcija, te tada ulaze u atmosferu u obliku prašine. Nalaze se u aerosolnom omotaču koji reagira sa sumpornom kiselinom, te je rezultat te reakcije fosfin.
Znanstvenici su izračunali stope nestajanja i obnavljanja fosfina u Venerinoj atmosferi koristeći podatke iz raznih laboratorijskij eksperimenata. Pokazalo se da bi jaka erupcija, poput Krakatoe, sa volumenom izbacivanja od oko 10 kubičnih metara, izbacila dovoljno fosfida na visinu od 40-80 kilometara, te stvorila fosfin.
Stalna vulkanska aktivnost na Veneru može se promatrati kroz epizodične pojave sumporovog dioksida u gornjim dijelovima planetove atmosfere, te u promjenama u količini sumaglice iznad oblaka.
Dodatno, životni vijek fosfina u stabilnim dijelovima Venerine atmosfere puno je duži nego na Zemlji, što je posljedica puno manje koncentracije OH radikala.
Znanstvenici su istaknuli da je njihov rad samo procjena, te zahtjeva daljnje, puno obuhvatnije studije Venere. Potreba su daljnja istraživanja vulkanizma te određivanje točne količine fosfina na različitim visinama i različtim dijelovima atmosfere, što bi se moglo izvesti pomoću orbitera i svemirski letjelica.
Pridružite se raspravi u našoj Telegram grupi. KOZMOS Telegram-t.me/kozmoshr
Izvor:
• Friedlander, B. (2021, July 12). Trace gas phosphine points to volcanic activity on Venus. Cornell Chronicle.
• Starr, M. (n.d.). That Scandalous Phosphine on Venus Really Could Come From Volcanoes, Says New Study. ScienceAlert.
• Truong, N., & Lunine, J. I. (2021, July 20). Volcanically extruded phosphides as an abiotic source of Venusian phosphine. PNAS.
🔵 Pridružite se razgovoru!
Imate nešto za podijeliti ili raspraviti? Povežite se s nama na Facebooku i pridružite se zajednici znatiželjnih istraživača u našem Telegram kanalu. Za najnovija otkrića i uvide, pratite nas i na Google Vijestima.
