Profesor astronomije predložio je nekoliko rješenja za odsustvo nastanjivih svjetova oko najčešćih vrsta zvijezda.
Astronomi su identificirali moguća rješenja za paradoks crvenog neba, koji uključuje uočljivo odsustvo nastanjivih svjetova oko zvijezda crvenih patuljaka, koji su vrlo česti u Svemiru i sposobni su dugo vremena održavati stabilni sjaj.
Znanstvenici vjeruju da je to možda posljedica nedostatka potencijalno nastanjivih planeta u takvim zvijezdama, kratkog razdoblja povoljnih uvjeta za razvoj inteligentnog života ili neprikladnih karakteristika samih zvijezda.
Sve što trebate znati o paradoksu crvenog neba i njegovoj povezanosti s vjerojatnošću postojanja nastanjivih svjetova
Pitanje jedinstvenosti Sunčevog sustava u pogledu nastanjivosti brinulo je astronome još od davnina. Unatoč činjenici da status Sunca kao obične zvijezde nije sasvim uobičajen – masa naše zvijezde je za red veličine veći od minimalne mase potrebne za reakcije fuzije helija iz vodika, ali za dva reda veličine manja nego kod najmasivnijih uočljivih zvijezda.
Ako uzmemo u obzir ovisnost o nastanjivosti egzoplaneta o svojstvima njihovih matičnih zvijezda, tada možemo vidjeti da patuljaka ima puno više od masivnih zvijezda.Oko tri četvrtine svih zvijezda klasificirano je kao crveni patuljak, s masama od 0,1 do 0,5 Sunčeve mase. One su sposobne postojati nekoliko milijardi godina, zadržavajući pritom stabilnu osvjetljenost.
S druge strane, zvijezde tipa O, B, A ne samo da su rijetke (manje od jedan posto zvjezdane populacije), već postoje oko milijun godina, što može spriječiti razvoj složenih bioloških oblika na planetima.
Tako nastaje paradoks crvenog neba koji je formuliran na sljedeći način: ako ima toliko crvenih patuljaka i oni već dugo postoje, zašto je onda matična zvijezda Zemlje žuti patuljak?
Ovaj je paradoks u mnogočemu sličan Fermijevom: ako se pretpostavlja da je život uobičajen u svemiru, zašto onda nigdje ne vidimo dokaze o vanzemaljskom životu?
David Kipping sa Sveučilišta Columbia u New Yorku objavio je moguća rješenja ovog paradoksa. Da bi to učinio, razmatrao je Bayesovu funkciju vjerojatnosti koja se odnosi na šanse inteligentnog promatrača zvijezda tipa F, G, K (nalik suncu) da se pojave na planetu, dok se proces nastanka života i inteligencije smatrao procesom s jedinstvenom stopom. Uz to, autor nije razmatrao mogućnost života na egzoplanetima u blizini smeđih patuljaka, zvijezda prije glavne sekvence, ostataka zvijezda ili na planetima siročadima.
Kao rezultat, predložene su četiri mogućnosti za rješavanje paradoksa. Prva je da ako inteligentni život nastane dovoljno brzo, tada prednost crvenih patuljaka u smislu života nestaje, ali ovo rješenje pogoršava Fermijev paradoks i proturječi evolucijskom putu života danas poznatom na Zemlji.
https://kozmos.hr/znanstvenici-pronasli-obliznju-super-zemlju-koja-se-razlikuje-od-bilocega-do-danas-otkrivenog/
Drugo rješenje je da vjerojatnost pojave inteligentnog života u blizini crvenih patuljaka treba biti najmanje dva reda veličine manja od vjerojatnosti pojave u blizini patuljaka tipa FGK. Ovo rješenje ima dobre teorijske dokaze, na primjer, u obliku povećane aktivnosti crvenih patuljaka ili plimnog blokiranja planeta u blizini zvijezda, što dovodi do kolapsa atmosfere u blizini stjenovitog planeta.
Treće rješenje paradoksa crvenog neba zahtijeva da životni vijek “nastanjivog prozora” za crvene patuljke bude pet puta kraći nego za patuljke tipa FGK. Ovaj je zaključak u skladu sa životnim vijekom crvenih patuljaka do glavnog slijeda, koji se kreće od 200 milijuna godina do 2,5 milijardi godina.
Konačno, četvrto rješenje je da crveni patuljci trebaju imati manje potencijalno nastanjivih egzoplaneta od patuljaka tipa FGK; ova se verzija može potvrditi ili opovrgnuti utvrđivanjem ,s velikom točnošću, učestalosti pojavljivanja umjerenih planeta sličnih Zemlji oko crvenih patuljaka kasnog tipa.
Pridružite se raspravi u našoj Telegram grupi. KOZMOS Telegram-t.me/kozmoshr
Izvori:
• Kipping, D. (2021, June 29). Formulation and resolutions of the red sky paradox. PNAS.
• Plait, P. (2021, June 23). The Red Sky Paradox: Why do we orbit a star like the Sun instead of a red dwarf? SYFY WIRE.
• Rabie, P. (2021, June 22). A new study on red dwarf stars could resolve the paradox of alien life? Inverse.
