Dugačke su stotine milijuna svjetlosnih godina.
Kraci galaktičkih nakupina dugi i do stotinu milijuna svjetlosnih godina, najveće su vrtložne strukture u svemiru, otkrilo je novo istraživanje.
Gigantske nakupine galaksija
Nebeska se tijela često vrte, od planeta preko zvijezda do galaksija. Međutim, gigantske nakupine galaksija često se vrte vrlo sporo, ako uopće, i zato su istraživači mislili da na većim kozmičkim razinama ni nema rotacije, tvrdi koautor istraživanja Noam Libeskind, kozmolog s Leibnizovog instituta za astrofiziku u Potsdamu u Njemačkoj.
Ipak, u novom istraživanju Libeskind i njegovi kolege otkrili su da se kozmički filamenti odnosno gigantske cijevi izrađene od galaksija, očito vrte. “Postoje strukture tako velike da su čitave galaksije u njima samo mrlje prašine”, rekao je Libeskind. “Ti su ogromni filamenti puno, puno veći od uobičajenih nakupina galaksija.”
Cijevaste galaktičke niti
Prethodna istraživanja ukazivala su da se nakon rođenja svemira (prije 13,8 milijardi godina), značajan dio plina koji sačinjava materiju, urušio te formirao kolosalne ‘plahte’. ‘Listovi’ plahte tada su se raspali i stvorili goleme kozmičke mreže materije.
Koristeći podatke Sloan Digital Survey-a, znanstvenici su ispitali više od 17 000 kozmičkih niti, analizirajući brzinu kretanja galaksija unutar divovskih cijevi. Istraživači su otkrili rotaciju galaksija oko središnje osi pojedine niti.
Ne znamo konkretan uzrok ovih vrtnji
Znanstvenici su prije smatrali da se galatičke niti ne okreću, no ne samo da to čine, već se određene brze galaksije kovitlaju oko šupljih središta brzinom od preko 360 000 km / h.
Veliko je pitanje: “Zašto se rotiraju?” Rekao je Libeskind. Veliki prasak ne bi podario svemiru nikakvo iskonsko okretanje. Kao takvo, sve što je uzrokovalo vrtnju ovih niti mora nastati kasnije u povijesti odnosno u trenutku formiranja tih struktura.”
Moguća objašnjenja
Jedno od mogućih objašnjenja rotacije jest da su snažna gravitacijska polja niti povukla plin, prašinu i drugi materijal u sebi te ga urušile. Rezultirajuće sile smicanja počele su rotirati ovaj materijal. Ipak, trenutno, “nismo baš sigurni što može uzrokovati tako snažnu vrtnju”, tvrdi Libeskind.
Znanstvenici sada nastoje shvatiti podrijetlo rotacije pomoću računalnih simulacija ponašanja materije na najvećim kozmološkim razinama. Istraživači su svoja otkrića objavili 14. lipnja u časopisu Nature Astronomy.
https://kozmos.hr/pronadena-masivna-struktura-koja-bi-mogla-promijeniti-shvacanje-svemira/
Pridružite se raspravi u našoj telegram grupi. KOZMOS Telegram
Izvori:
Ja sam Matija Klarić.
Student sam Ekonomskog fakulteta, a u slobodno se vrijeme bavim volonterstvom te istraživanjem, čitanjem i pisanjem o mojim omiljenim temama; svemiru, astronomiji, astrofizici i tehnologiji.
