Znanstvenici su otkrili da ljudski mozak može stvoriti strukture čak do 11 dimenzija. Te se dimenzije, međutim, ne vide u klasičnom smislu.
Studija objavljena u časopisu Frontiers in Computational Neuroscience otkrila je da strukture ljudskog mozga djeluju do 11 dimenzija.
Dimenzije se ne shvaćaju kao klasična definicija dimenzije, koju većina nas razumije, objašnjava Blue Brain Project.
Provedeni ovim projektom, znanstvenici su otkrili fascinantne nove detalje o složenosti ljudskog mozga.
“Pronašli smo svijet kakav nikada nismo zamišljali”, objasnio je neuroznanstvenik Henry Markram, direktor projekta Blue Brain Project i profesor na EPFL-u u Lausanni, Švicarska.
Svemir višedimenzionalnih struktura unutar mozga
Slika pokušava ilustrirati nešto što se ne može prikazati – svemir višedimenzionalnih struktura i prostora.
Izvor: Blue Brain Project. pic.twitter.com/KrgsK4HGBo— Kozmos.hr (@KozmosHr) May 11, 2021
S lijeve strane slike nalazi se digitalna kopija dijela neokorteksa, koji je najrazvijeniji dio mozga. S desne strane su oblici različitih veličina i geometrija u pokušaju predstavljanja struktura u rasponu od 1 dimenzije do 7 dimenzija i više. “Crna rupa” u sredini simbolizira kompleks višedimenzionalnih prostora ili šupljina. Istraživači iz projekta Blue Brain Project izvještavaju kako skupine neurona vezanih u takve šupljine pružaju nedostajuću vezu između neuronske strukture i funkcije u njihovoj novoj studiji objavljenoj u časopisu Frontiers in Computational Neuroscience.
“Postoje deseci milijuna tih predmeta, čak i u malom dijeliću mozga, kroz sedam dimenzija. U nekim smo mrežama čak pronašli strukture do jedanaest dimenzija ”, dodao je Markram.
https://kozmos.hr/nevjerojatne-slicnosti-izmedu-ljudskog-mozga-i-mreze-galaksija/
Proučavajući ljudski mozak, istraživači su otkrili da tradicionalni matematički pogledi nisu primjenjivi i neučinkoviti su.
“Matematika koja se obično primjenjuje za proučavanje mreža ne može otkriti visokodimenzionalne strukture i prostore koje sada jasno vidimo”, otkrio je Markram.
Umjesto toga, znanstvenici su odlučili dati priliku algebarskoj topologiji .
Algebarska topologija grana je matematike koja koristi alate iz apstraktne algebre za proučavanje topoloških prostora.
Znanstvenicima iz projekta Blue Brain u primjeni ove discipline u njihovom novom istraživanju pomogli su matematičari Kathryn Hess s EPFL-a i Ran Levi sa sveučilišta Aberdeen.
“Algebarska topologija je poput teleskopa i mikroskopa u isto vrijeme. Može zumirati mreže kako bi pronašla skrivene strukture – drveće u šumi – i istodobno vidjela prazne prostore – čistine – objasnio je profesor Hess.
Ljudski mozak može stvoriti strukture u 11 dimenzija
Znanstvenici su otkrili da se moždane strukture stvaraju kada skupina neurona – stanica koje prenose signale u mozgu – formiraju nešto što se naziva klikom.
Svaki je neuron jedinstveno povezan sa svim ostalim neuronima u grupi, stvarajući novi objekt. Što više neurona ima u kliki, to je veća ‘dimenzija’ predmeta.
Algebarska topografija omogućila je znanstvenicima da modeliraju strukture unutar virtualnog mozga, stvorene uz pomoć računala. Zatim su proveli eksperimente na stvarnom moždanom tkivu kako bi provjerili svoje rezultate.
Istraživači su otkrili da su se dodavanjem podražaja u virtualni mozak skupljale klike progresivno VIŠIH dimenzija. Nadalje, između klika znanstvenici su otkrili šupljine.
“Pojava šupljina visokih dimenzija kada mozak obrađuje informacije znači da neuroni u mreži reagiraju na podražaje izuzetno organizirano”, objasnio je Levi.
„To je kao da mozak reagira na podražaj gradeći, zatim srušivši kulu višedimenzionalnih blokova, počevši od šipki (1D), zatim dasaka (2D), pa kockica (3D), a zatim složenijih geometrija sa 4D, 5D itd. ”
“Napredovanje aktivnosti kroz mozak nalikuje višedimenzionalnom piješćanom dvorcu koji se materijalizira iz pijeska, a zatim raspada”, dodao je.
Novi podaci o ljudskom mozgu nude neviđen uvid u to kako ljudski mozak obrađuje informacije.
Međutim, znanstvenici su rekli da ostaje nejasno kako se klike i šupljine stvaraju na vrlo specifične načine.
Nova studija na kraju bi znanstvenicima mogla pomoći otkriti jednu od najvećih misterija neuroznanosti: gdje mozak ‘pohranjuje’ svoja sjećanja.
“Možda se ‘skrivaju’ u visokodimenzionalnim šupljinama”, zaključio je Markram.
Pridružite se raspravi u našoj Telegram grupi. KOZMOS Telegram-t.me/kozmoshr
Pozdrav svima! Hvala što čitate Kozmos.hr! Ja sam Ivan i dugi niz godina pišem o svermiu, astronomiji, znanosti, povijesti i arheologiji, a imao sam priliku sudjelovati i u dokumentarcima Science Discovery-ja te History Channel-a.
