Prije nego što je InSight počeo istraživati potrese na Marsu, isti su bili direktno proučavani jedino na Mjesecu.
Prije dvije godine NASA-in SEIS seizmograf, koji je poslan na Mars za landerom InSight, zabilježio je prvu seizmičku aktivnost na Crvenom planetu. Od tada, pa do danas zabilježio je više od 500 potresa, te dao veliki doprinos u otkrivanju drugih misterija susjednog planeta.
Nedavno je SEISS završio godinu dana praćenja podataka o potresima. To jest, radio je svaki dan protekle Marsovske godine. Osim stotina potresa, uređaj je otkrio i dodatne neočekivane spoznaje.
Simulacija potresa na Marsu i seizmičkih valova koji putuju kroz unutrašnjost planeta.
Izvor: NASA/JPL-Caltech/ETH Zurich/ pic.twitter.com/C5lM3unh9p— Kozmos.hr (@KozmosHr) May 10, 2021
Od 2019. godine instrumenti na Marsu zabilježili su više od 500 potresa, pri čemu niti jedan njih nije bio magnitude veće od 4, što je zapravo vrlo neobično. Znanstvenici su ponudili dvije verzije mogućeg objašnjenja: ili je Mars seizmički mnogo mirniji planet nego što se mislilo, ili je ovo samo mirniji period njegove aktivnosti.
Frekvencija potresa također je bila netipična. Od travnja 2019. njihov broj je rastao, te je seizmograf počeo registrirati potrese svaki dan. Unatoč ovakvom rastu, od kraja lipnja 2020 praktički nije više bilo zabilježenih slučaja. Primjerice, SEIS je zabilježio samo pet potresa u rujnu 2020. godine.
Znanstvenici špekuliraju kako bi za ovo mogle biti odgovorne sezonske promjene. Jaki marsovski vjetrovi, koji uzrokuju manje fluktuacije u površinskom sloju planeta, ometaju točna mjerenja instrumenta koji je osjetljiv i na najmanje promjene.
Još jedna zanimljiva činjenica za spomenuti jest nedostatak površinskih seizmičkih valova. Do dana su u unutrašnjosti planeta otkriveni jedino P i S valovi.
Unatoč otkriću stotine potresa svake godine, znanstvenici rijetko kada mogu izračunati smjer i podrijetlo seizmičkih valova. Razlog ovome jest to što rijetko koji ima jasan dolazak seizmičke faze.
U rijetkim trenutcima kada se potresi mogu popratiti, otkrilo se da oni dolaze od geološki najmlađe strukture na Crvenom planetu- Cerberus Fossae.
Znanstvenici navode da SEIS treba neko vrijeme prije nego što može pouzdano odvojiti različite tipove vibracija, slabe signale od jačih, pozadinsku buku ili pak sistematski karakterizirati nove signale.
NASA-ini znanstvenici tek trebaju razumjeti i odvojiti različite zvukove na Marsu, prije nego što pronađu najoptimalniji način interpretacije InSight-ovih podataka. Čak se zaključilo da i sam Lander utječe na rad instrumenata, te istraživači traže način kako da odvoje njegove smetnje i utjecaj na seizmograf.
Iako je ova znanstvena misija usredotočena isključivo na Mars, rezultati studije objasnit će i geofizičke značajke ostalih planeta, uključujući i Zemlju, te će pomoći kod sastavljanja matematičkih modela mogućih geofizičkih procesa na egzoplanetima.
https://kozmos.hr/cudan-oblik-kopna-na-marsu-podsjeca-na-ledene-tokove-antarktike/
Seizmička aktivnost u Sunčevom sustavu
Usporedva seizmičke aktivnosti Marsa, Mjeseca i Zemlje.
Izvor: P. Lognonné et al ./Nature Geoscience (2020). pic.twitter.com/bbA6bDdX2H— Kozmos.hr (@KozmosHr) May 10, 2021
Prije nego što smo postali svjesni potresa na Marsu, seizmička aktivnosti direktno, osim Zemlje, bila je promatrana jedino na Mjesecu. Ovo je činjeno pomoću seizmografa koje je tamo dostavio program Apollo.
Prvi seizmograf putovao je na Mars sa sondom Viking još tamo 1976. godine, no Viking-1 nije uspio pokrenuti instrumente na način koji bi to bilo zadovoljavajuće. Isti uređaju koje je dostavila sonda Vikin-2 počeo je raditi ispravno, no ispostavilo se da su sama pozicija instrumenta, te njegova slaba osjetljivost rezultirali malom količinom prikupljenih podataka. Seizmograf je većinom zabilježio vibracije uzrokovane vjetrom i samom sondom Viking-2.
Postoje podaci da su intrumenti zabilježili određenu aktivnost u studenom 1976. godine, no vjerojatnije je da su intrumenti bili aktivirani zbog jakog vjetra.
Pridružite se raspravi u našoj Telegram grupi. KOZMOS Telegram– t.me/kozmoshr
Izvori:
• Banerdt, W., Smrekar, S., Banfield, D., Giardini, D., Golombek, M., Johnson, C., . . . Wieczorek, M. (2020, February 24). Initial results from the Insight mission on Mars.
• EurekAlert. (n.d.). Seismicity on Mars full of surprises, in first continuous year of data.
• Giardini, D., Lognonné, P., Banerdt, W., Pike, W., Christensen, U., Ceylan, S., . . . Yana, C. (2020, February 24). The
seismicity of Mars.
• Johnson, C., Mittelholz, A., Langlais, B., Russell, C., Ansan, V., Banfield, D., . . . Banerdt, W. (2020, February 24). Crustal and time-varying magnetic fields at the Insight landing site on Mars.
• Seismological Society of America. (2021, April 23). Seismicity on Mars Full of Surprises, in First Continuous Year of Data Collection.
