Slijetanje na Mjesec u novoj svemirskoj utrci nije ništa lakše

Slijetanje na Mjesec ostaje jedan od najvećih izazova svemirskog doba, a ni 2025. nije iznimka. Više od 50 godina nakon što su astronauti Apolla ostavili posljednje tragove na njegovoj prašnjavoj površini, Mjesec je ponovno postao poprište globalne utrke. No, ovoga puta u igri nisu samo države s milijardama dolara proračuna, već i privatne tvrtke, međunarodni timovi i autonomne sonde koje traže led, testiraju nove tehnologije i pripremaju teren za povratak ljudi.

Tijekom 2025. lansirano je više misija nego ikad u posljednjem desetljeću, a svaka je donijela svoja otkrića, rizike i pouke. Od preciznih orbita do opasnih spuštanja na neravne terene, ova nova era lunarne aktivnosti jednako je uzbudljiva koliko je i nesmiljeno kompleksna. Inženjeri i znanstvenici naglašavaju da čak i neuspjesi doprinose znanju – svaki pad, svako oštećenje sustava, svaka pogreška u navigaciji pruža podatke koji vode bliže cilju: trajnom ljudskom prisustvu na Mjesecu.

Zašto je slijetanje na Mjesec i dalje tako teško

Mjesec je fascinantna meta, ali i tehnički nemilosrdna. Odabir mjesta slijetanja nije samo pitanje interesa, već balans između znanstvene vrijednosti, dostupnosti sunčeve svjetlosti i sigurnosti terena. Južni pol posebno privlači pozornost jer se u sjenovitim kraterima vjerojatno nalazi vodeni led — ključan resurs za buduće misije.

Svaka misija mora izračunati precizan put koji uzima u obzir orbitalnu dinamiku Zemlje i Mjeseca, gravitacijske utjecaje, optimalne lansirne prozore i brzinu prilaza. Jedna mala pogreška može rezultirati slijetanje na pogrešnu lokaciju — ili promašajem u cijelosti.

Nakon dolaska, letjelice se suočavaju s ekstremnim uvjetima: dnevne temperature prelaze 120 °C, a noćne padaju ispod -130 °C. Tu su i problemi s Mjesečevom prašinom, zračenjem i komunikacijskim kašnjenjima. Ako i sve to uspješno savladaju, ostaje još jedna prepreka — solarna energija. Bez nje, instrumenti ne rade, baterije se ne pune, i misija završava.

Upravo zato brojni pokušaji završavaju neuspjehom ili djelomičnim uspjehom. Privatne tvrtke suočavaju se s istim izazovima kao i državne agencije, ali s manjim timovima, ograničenijim budžetima i bez naslijeđene infrastrukture poput NASA-e. Mnogima je ovo prvi susret s površinom Mjeseca — i svaka lekcija je skupo plaćena.

Komercijalne lekcije i uspjesi programa CLPS

Među najvažnijim misijama 2025. ističe se NASA-in program Commercial Lunar Payload Services (CLPS), koji angažira privatne kompanije za dostavu znanstvenih instrumenata na Mjesec. Cilj je ubrzati istraživanje, smanjiti troškove i potaknuti inovaciju.

U siječnju je lansirana misija Blue Ghost Mission 1, u režiji tvrtke Firefly Aerospace.

Letjelica je sletjela na Mjesec u ožujku, izdržala cijeli lunarni dan i gotovo dva tjedna uspješno slala podatke, sve dok je dolazak ledene noći nije ostavio bez napajanja. Unatoč ograničenom trajanju, misija se pokazala iznimno vrijednom — potvrdila je da komercijalni landeri mogu preuzeti ključne zadatke unutar NASA-inog programa Artemis.

Druga misija, IM-2 tvrtke Intuitive Machines, lansirana krajem veljače, ciljala je područje blizu južnog pola. Letjelica Athena uspješno je stigla, ali je tijekom slijetanja završila nagnuta u krateru i nije uspjela razvući solarne panele. Misija je završila ranije, no ipak je dostavila dragocjene podatke koji bi mogli pomoći budućim pokušajima slijetanja u neravnim polarnim područjima.

Ne treba zaboraviti ni Lunar Trailblazer, mali NASA-in orbiter lansiran uz IM-2, koji je trebao mapirati raspodjelu vodenog leda. No, kontakt je izgubljen ubrzo nakon lansiranja, vjerojatno zbog problema s napajanjem. NASA još uvijek pokušava uspostaviti vezu i nada se da će se letjelica napuniti solarnom energijom tijekom svibnja ili lipnja.

Nadolazeće misije i pogled u budućnost

Još jedna važna misija, japanska ispace Hakuto-R Mission 2 (nazvana Resilience), ušla je u orbitu oko Mjeseca u veljači i planira pokušaj slijetanja početkom lipnja. Zanimljivo, lansirana je istoga dana kao i Blue Ghost, no izabrala je dužu, energetski štedljiviju putanju. Ako uspije, ova misija označit će veliki povratak Japana nakon neuspjeha iz 2023.

Ostatak 2025. bit će jednako dinamičan. Tvrtka Intuitive Machines planira IM-3 misiju za kraj godine, dok Europska svemirska agencija priprema Lunar Pathfinder, komunikacijski satelit koji će omogućiti bolju vezu za misije s udaljenih područja Mjeseca.

Najzanimljivija među planiranim misijama je Griffin Mission-1, kojom Astrobotic namjerava dopremiti NASA-in rover VIPER izravno na južni pol. VIPER će pokušati pronaći tragove leda ispod površine i time pomoći u planiranju budućih ljudskih baza.

Sve ove misije — bez obzira na ishod — pokazuju koliko se promijenila dinamika istraživanja Mjeseca. Umjesto simboličkih slijetanja, fokus je sada na stvaranju temelja za povratak ljudi i dugoročnu prisutnost na tom hladnom, ali strateški ključnom susjedu Zemlje.