Ledene jezgre s Antarktike otkrivaju povijest Zemljine klime, ali rijetko kada sadrže uzorke toliko stare da sežu u razdoblja koja su znanstvenicima posebno važna za razumijevanje sadašnjih klimatskih promjena. U novoj studiji objavljeno je otkriće koje bi moglo pomaknuti granice znanja o prošlosti planeta: najstariji ledeni uzorak s Antarktike, pronađen u dolini Ong u Transantarktičkom gorju, sadrži zarobljeni zrak star između 4,3 i 5,1 milijun godina.
Ovaj zrak datira iz doba pliocena, vremena kada su razine ugljičnog dioksida i globalne temperature bile znatno više nego danas – i koje se često promatra kao mogući analog današnjeg zagrijavanja uzrokovanog ljudskim djelovanjem. Uzorak sadrži i sloj leda star gotovo tri milijuna godina, čime je prvi put zabilježena direktna prisutnost više glacijalnih epizoda iz razdoblja koje se do sada nije moglo proučavati na temelju sačuvanog leda.
❤️ Podrži nas
Zašto je ovaj najstariji ledeni uzorak s Antarktike toliko važan
Prije ovog otkrića, najstariji sačuvani ledeni uzorci s Antarktike datirali su do otprilike 800.000 godina unatrag. Iako je riječ o impresivnoj starosti, ona nije dovoljna da bi se zahvatili klimatski obrasci iz pliocena, razdoblja između 5,3 i 2,6 milijuna godina prije sadašnjosti. Znanstvenici već godinama tragaju za starijim ledom koji bi im omogućio preciznije usporedbe s današnjom klimom i pomogao u predviđanju njezine budućnosti.
“Poput prapovijesne muhe zarobljene u jantaru, čestice zraka, prašina, morska sol, vulkanski pepeo i čađa od požara mogu ostati zarobljeni u ledenim slojevima tijekom milijuna godina”, objašnjava Nacionalna uprava za oceane i atmosferu SAD-a (NOAA). Te čestice, zarobljene u ledu, zapravo su mikroskopski dokazi o uvjetima koji su vladali u Zemljinoj atmosferi u različitim epohama.
Kako bi odredili starost novopronađenog uzorka, znanstvenici su koristili tehniku datiranja pomoću kozmogenih nuklida – izotopa koji nastaju kada kozmičke zrake iz svemira reagiraju s površinskim materijalima na Zemlji. Mjerenjem količine tih nuklida u ledu moguće je procijeniti koliko je dugo led bio izložen površinskim uvjetima, odnosno koliko je star.
Led star pet milijuna godina otkriva dvije epizode širenja leda
Znanstvenici su u dolini Ong, koja se nalazi izvan središnjih dijelova leda u istočnoj Antarktici, izvadili gotovo deset metara dugu jezgru leda. Već u prvom sloju otkrili su led star oko 2,95 milijuna godina. No dublje u jezgri naišli su na još stariji sloj — zrak zarobljen u tom ledu potječe iz razdoblja između 4,3 i 5,1 milijuna godina.
“Ovo je izravni dokaz širenja Istočnoantarktičkog ledenog pokrova tijekom pliocena”, navodi se u studiji. “Dobiveni datumi upućuju na to da je do širenja došlo prije takozvanog MIS M2 hlađenja te se vjerojatno podudara s ranim globalnim zaleđivanjem u pliocenu, oko 4,9 do 4,8 milijuna godina.”
Znanstvenici su zaključili kako je u tom razdoblju došlo do barem dvije značajne epizode širenja kontinentalnog leda, koje su ostavile trag u obliku morena, ledenih nanosa i višeslojnih ledenih masa u dolini Ong. Posljednji trag mogućeg napredovanja leda u toj regiji datira prije otprilike 10.000 godina.
Važnost ovih rezultata leži u činjenici da pružaju uvid u razdoblje kada je klima planeta bila toplija, ali su se unatoč tome događala velika zaleđivanja. To izravno pobija pojednostavljenu pretpostavku da više razine CO₂ uvijek znače povlačenje leda. Umjesto toga, složeniji klimatski mehanizmi mogli su uzrokovati širenje ledenih pokrova čak i u toplijim razdobljima.
Otkriće najstarijeg ledenog uzorka s Antarktike označava veliki iskorak u paleoklimatologiji. Pružajući dosad nedostupan izravan uvid u atmosferu pliocena, znanstvenicima otvara vrata za bolje razumijevanje kako su klimatski sustavi funkcionirali u prošlosti – i kako bi mogli reagirati u budućnosti. Iako je potrebno još uzoraka i daljnja analiza, činjenica da se u ledu još uvijek nalaze tragovi zraka iz vremena prije više od pet milijuna godina predstavlja izvanredno otkriće koje bi moglo promijeniti način na koji razumijemo prošlost – i budućnost – našeg planeta.
🔵 Pridružite se razgovoru!
Imate nešto za podijeliti ili raspraviti? Povežite se s nama na Facebooku i pridružite se zajednici znatiželjnih istraživača u našem Telegram kanalu. Za najnovija otkrića i uvide, pratite nas i na Google Vijestima.
Pozdrav svima! Hvala što čitate Kozmos.hr! Ja sam Ivan i dugi niz godina pišem o svermiu, astronomiji, znanosti, povijesti i arheologiji, a imao sam priliku sudjelovati i u dokumentarcima Science Discovery-ja te History Channel-a.
