Zemljino magnetsko polje možda postoji još od nastanka života na Zemlji

Zemljino magnetsko polje, nevidljivi štit koji nas svakodnevno štiti od sunčevog zračenja i kozmičkih čestica, možda je nastalo znatno ranije nego što se dosad mislilo — gotovo u isto vrijeme kad i prvi tragovi života na planetu.

Znanstvenici s Oxforda analizirali su drevne stijene stare 3.7 milijardi godina i zaključili da je u to vrijeme Zemlja već imala magnetsko polje jačine najmanje 15 mikrotesla. To je približno upola slabije od današnjeg polja, koje iznosi oko 30 mikrotesla, no dovoljno snažno da omogući razvoj uvjeta pogodnih za život. Neka ranija istraživanja sugerirala su još stariji početak — čak 4.2 milijarde godina unatrag — no takve tvrdnje ostaju kontroverzne zbog problema s očuvanjem magnetskih tragova u starim mineralima.

Kako nastaje Zemljino magnetsko polje

Srce magnetskog štita leži duboko ispod površine, u užarenoj metalnoj jezgri Zemlje. Tamo se tekuće željezo i nikal neprestano kreću, potaknuti toplinom iz unutrašnjosti planeta i njegovom rotacijom. Taj pokret stvara električne struje, a one generiraju magnetsko polje — proces poznat kao geodinamo.

Ipak, u ranoj fazi razvoja planeta, prije nego što se formirala čvrsta unutarnja jezgra prije otprilike milijardu godina, način na koji je magnetsko polje funkcioniralo bio je drugačiji. Nova otkrića upućuju na to da je i tada postojao učinkovit mehanizam koji je održavao magnetski štit, i to milijardama godina prije nego što je sadašnji sustav uopće zaživio.

Može li Zemljino magnetsko polje biti još starije

Jedan rad iz 2015. godine, koji se temeljio na analizi magnetita unutar cirkona iz Jack Hillsa u Zapadnoj Australiji, sugerirao je da bi magnetsko polje moglo potjecati iz vremena starog čak 4.2 milijarde godina. No kasnije je utvrđeno da su te stijene bile ponovno zagrijavane prije oko 2.6 milijardi godina, što je kompromitiralo njihovu sposobnost da točno zabilježe magnetske informacije. Istraživači su 2020. zaključili da ti uzorci “imaju slaba magnetska svojstva” i da se ne mogu smatrati pouzdanim dokazom.

S druge strane, podatak o starosti od 3.7 milijardi godina dobro se uklapa u općeprihvaćenu kronologiju Zemlje. Sama planeta stara je oko 4.5 milijardi godina, a najstariji tragovi života potječu upravo iz perioda od prije 3.7 milijardi godina. Zbog toga mnogi znanstvenici smatraju da je stvaranje magnetskog polja moglo biti ključno za nastanak života jer je pružilo zaštitu od razornog svemirskog zračenja.

Zemljini magnetski polovi povremeno se obrću

Dok znanstvenici još raspravljaju o točnom trenutku nastanka magnetskog polja, poznato je da ono igra ključnu ulogu u zaštiti života na Zemlji. No to polje nije uvijek stabilno. U prosjeku svakih 200.000 do 300.000 godina dolazi do geomagnetske inverzije, kada se magnetski sjever i jug zamijene mjestima. Zanimljivo, posljednja takva promjena dogodila se prije 780.000 godina, što znači da bi nova inverzija mogla biti pred vratima.

Iako se još ne zna kako bi nova promjena magnetskih polova utjecala na modernu tehnologiju i biologiju, jasno je da Zemljino magnetsko polje nije samo geofizički fenomen — ono je tihi saveznik u očuvanju života kakav poznajemo.