Znanstvenici s Cambridgea objavili su otkriće koje bi moglo imati povijesne posljedice: pronašli su najsnažniji dokaz dosad o izvanzemaljskom životu. Njihova analiza atmosfere egzoplaneta K2-18b, udaljenog 124 svjetlosne godine, otkrila je prisutnost molekula koje se na Zemlji stvaraju isključivo djelovanjem živih organizama. Riječ je o mogućem prijelomnom trenutku u potrazi za životom izvan našeg planeta.
K2-18b je plinoviti svijet oko dva i pol puta veći od Zemlje, a kruži oko hladne crvene zvijezde. Pomoću svemirskog teleskopa James Webb (JWST), znanstvenici su detektirali tragove plinova dimetil sulfida (DMS) i dimetil disulfida (DMDS), koji se na našem planetu proizvode uglavnom od strane fitoplanktona i morskih bakterija.
Molekule života u atmosferi udaljenog svijeta
Prema voditelju istraživanja, profesoru Nikkuu Madhusudhanu, količina detektiranih plinova tijekom samo jednog promatranja bila je iznenađujuće visoka — tisućama puta viša nego na Zemlji. Ako se potvrdi da ovi plinovi zaista dolaze od bioloških izvora, to bi značilo da je K2-18b potencijalno bogat životom.
“No da bismo to potvrdili, moramo biti iznimno sigurni. Potrebna nam je razina preciznosti od 99,99999% — nešto što još nismo postigli, ali realno je dostići unutar godinu do dvije,” izjavio je Madhusudhan.
Sadašnja razina sigurnosti iznosi 99,7%, što je značajan napredak u odnosu na prethodnih 68%, ali još uvijek nedovoljno za znanstvenu potvrdu. Čak i ako istraživači dosegnu potrebnu razinu statističke sigurnosti, ostaje ključno pitanje: je li izvor detektiranih plinova zaista biološki?
Na Zemlji, DMS i DMDS gotovo isključivo proizvode živi organizmi, no znanstvenici su oprezni. U suradnji s drugim laboratorijima istražuju mogućnost da te molekule mogu nastati i neživim procesima — primjerice geološkim aktivnostima koje još ne poznajemo.
Neizvjesnosti oko strukture planeta
Još uvijek nije jasno ni kakva je točno priroda samog planeta. Jedna od teorija sugerira da ispod atmosfere postoji golemi tekući ocean koji apsorbira amonijak — čiji izostanak uočava JWST. Druga hipoteza tvrdi da se radi o oceanu rastaljenih stijena, što bi gotovo sigurno isključilo život. Postoje i teorije da je K2-18b mini plinoviti div bez čvrste površine.
Znanstvenici priznaju kako sve što znamo o takvim svjetovima dolazi iz ekstremno slabih signala svjetlosti koja prolazi kroz njihove atmosfere. Tumačenje tih signala izrazito je zahtjevno, a mišljenja među istraživačima i dalje su podijeljena.
Profesor Madhusudhan smatra da je njihov tim na pravom putu. “Možda ćemo se za nekoliko desetljeća osvrnuti na ovaj trenutak i prepoznati ga kao početak razdoblja u kojem je pitanje postojanja života u svemiru postalo znanstveno odgovorivo.”
Unatoč uzbuđenju koje je ovo otkriće izazvalo, važno je zadržati dozu skeptičnosti. Iako znanstvenici vjeruju da su pronašli najjači dokaz dosad o izvanzemaljskom životu, još uvijek nije moguće sa sigurnošću tvrditi da život doista postoji na K2-18b. Uvijek postoji mogućnost da iza svega stoji prirodni proces koji još nismo otkrili — nešto što u našem razumijevanju svemira još ne postoji, ali može objasniti prisutnost molekula koje danas povezujemo s biološkom aktivnošću.
🔵 Pridružite se razgovoru!
Imate nešto za podijeliti ili raspraviti? Povežite se s nama na Facebooku i pridružite se zajednici znatiželjnih istraživača u našem Telegram kanalu. Za najnovija otkrića i uvide, pratite nas i na Google Vijestima.
Pozdrav svima! Hvala što čitate Kozmos.hr! Ja sam Ivan i dugi niz godina pišem o svermiu, astronomiji, znanosti, povijesti i arheologiji, a imao sam priliku sudjelovati i u dokumentarcima Science Discovery-ja te History Channel-a.
