Rotacija svemira mogla bi biti ključ za rješavanje jedne od najvećih zagonetki moderne kozmologije. No rotira li naš svemir uopće? I ako da — kakve bi to posljedice imalo za naše razumijevanje prostora i vremena?
Rotacija svemira možda je rješenje za problem koji već desetljećima muči kozmologe – tzv. Hubbleovu napetost. Znanstvenici sa Sveučilišta Hawai’i predložili su hrabru ideju: da se cijeli svemir polako okreće (rotira), otprilike jednom svakih 500 milijardi godina. Ako je to istina, moglo bi objasniti zašto dvije glavne metode mjerenja brzine širenja svemira daju različite rezultate.
Hubbleova konstanta predstavlja brzinu kojom se svemir širi. No, problem nastaje jer mjerenja temeljena na ranom svemiru – točnije na kozmičkom mikrovalnom pozadinskom zračenju – daju jednu vrijednost (67,4 km/s/Mpc), dok lokalna mjerenja, koristeći supernove i cefeide, daju drugu (73 km/s/Mpc). Ta razlika uporno zbunjuje znanstvenike, a dosad nijedno objašnjenje nije u potpunosti uspjelo pomiriti obje brojke.
Može li rotacija svemira pomiriti proturječne podatke?
U najnovijem istraživanju, fizičari su testirali model u kojem svemir nije statičan, nego ima sporu rotaciju. Korišten je Newtonov model tamne tekućine, koji nije utemeljen na relativnosti, ali se pokazao iznenađujuće učinkovitim. Prema njihovim izračunima, rotacija svemira može stvoriti uvjete u kojima obje vrijednosti Hubbleove konstante postaju kompatibilne.
Astrofizičar István Szapudi s Havajskog sveučilišta objasnio je da ih je inspirirao Heraklitov poznati citat “panta rhei” – sve teče. Dodao je svoju verziju: “panta kykloutai” – sve se okreće. U tom duhu razvili su model koji ne samo da ne proturječi promatranjima, nego ih uspješno usklađuje.
Zanimljivo je da ova rotacija ne stvara tzv. vremenske petlje, jer je ispod granice koja bi izazvala paradokse poput povratka u prošlost. Time model ostaje u skladu s temeljnim zakonima fizike, dok istovremeno nudi svježe objašnjenje za dugogodišnju zagonetku.
Iako rotacija svemira zvuči kao egzotična ideja, postoje i prethodni tragovi koji joj daju određenu težinu. Neka promatranja galaksija pokazuju da su u ranom svemiru imale preferirani smjer rotacije, što bi mogla biti posljedica veće, sveobuhvatne rotacije samog svemira.
Što bi sve rotacija svemira mogla objasniti?
Za sada su znanstvenici primijenili ovaj model isključivo na objašnjenje Hubbleove konstante, no njegova potencijalna vrijednost daleko nadilazi taj jedan problem. Ako se pokaže da rotacija svemira doista postoji, ona bi mogla pomoći u tumačenju i drugih velikih nepoznanica suvremene kozmologije – primjerice, asimetrične raspodjele galaksija u različitim dijelovima svemira, nepravilnosti u gravitacijskim valovima, pa čak i mogućih varijacija u ponašanju tamne energije.
Takve pojave trenutačno nemaju zadovoljavajuće objašnjenje unutar standardnog modela svemira, koji pretpostavlja da je svemir izotropan i homogeno raspoređen u svim smjerovima. No ako svemir posjeduje makar minimalnu rotaciju, to bi moglo značiti da njegova struktura nije savršeno uravnotežena – što bi otvorilo vrata za potpuno novi način gledanja na kozmičku dinamiku.
Sljedeći znanstveni koraci uključuju razvoj naprednijih simulacija koje bi rotaciju uveli u realističnije, relativističke modele. Posebna pažnja usmjerit će se na tzv. simulacije problema n-tijela – u fizici, to je klasičan izazov u kojem se pokušava predvidjeti gibanje više nebeskih tijela (poput zvijezda, galaksija ili čestica tamne tvari) koja međusobno djeluju gravitacijom. Upravo takvi modeli mogu otkriti kako bi rotacija utjecala na raspodjelu materije i razvoj svemira kroz milijarde godina.
Ako rotirajući model uspije proći te rigorozne testove i pritom ostane u skladu s podacima koje pružaju misije poput teleskopa Euclid ili svemirskog teleskopa James Webb, mogli bismo biti svjedoci početka duboke promjene u načinu na koji tumačimo svemir – možda čak i prelaska prema novoj znanstvenoj paradigmi.
🔵 Pridružite se razgovoru!
Imate nešto za podijeliti ili raspraviti? Povežite se s nama na Facebooku i pridružite se zajednici znatiželjnih istraživača u našem Telegram kanalu. Za najnovija otkrića i uvide, pratite nas i na Google Vijestima.
Pozdrav svima! Hvala što čitate Kozmos.hr! Ja sam Ivan i dugi niz godina pišem o svermiu, astronomiji, znanosti, povijesti i arheologiji, a imao sam priliku sudjelovati i u dokumentarcima Science Discovery-ja te History Channel-a.
