Na prestižnoj konferenciji Lunar and Planetary Science Conference 2025. održanoj u Teksasu, jedno je istraživanje izazvalo posebno zanimanje — pokazuje da bi mikroskopski organizmi poznati kao tardigradi (ili vodeni medvjedići) mogli skrivati ključ za preživljavanje u svemiru i na drugim planetima.
U moru inovativnih prijedloga o budućnosti svemirskih misija, studija koju su predstavili NASA-ina ambasadorica Isadora Arantes i profesor Geancarlo Zanatta sa Sveučilišta Rio Grande do Sul fokusira se na pitanje koje postaje sve važnije: može li čovjek naučiti preživjeti izvan Zemlje promatrajući prirodu? Upravo bi dugotrajan opstanak ovih sićušnih stvorenja, poznatih i pod hrvatskim nazivom dugoživci, mogao pružiti odgovore.
Tardigradi kao ključ za život izvan Zemlje
Tardigradi, poznati po svojoj iznimnoj otpornosti, u stanju su preživjeti temperature od gotovo apsolutne nule do više od 150 °C, nevjerojatne razine tlaka, dehidraciju i snažno ionizirajuće zračenje. Upravo zato posljednjih godina postaju sve značajniji model u astrobiološkim istraživanjima.
U svom istraživanju, Arantes i Zanatta koristili su napredne simulacije pomoću softvera Gromacs kako bi proučili ponašanje proteina poznatog kao Dsup (Damage Suppressor), koji igra ključnu ulogu u zaštiti DNK.
Ovaj protein djeluje poput štita, smanjujući oštećenja dvolančane DNK i pridonoseći očuvanju genetske stabilnosti čak i u ekstremnim uvjetima zračenja.
Osim Dsup-a, proučavali su i tzv. proteine toplinskog šoka (HSP), koji pomažu u očuvanju stabilnosti proteina pri temperaturnim ekstremima, kao i antioksidativne enzime koji umanjuju štetu nastalu djelovanjem visokog tlaka i zračenja.
Što nas tardigradi mogu naučiti o životu na Marsu, Europi i Titanu
Rezultati upućuju na to da otpornost tardigrada odražava moguće karakteristike života koji bi se mogao razviti u ekstremnim uvjetima izvan Zemlje, poput onih na Marsu, Europi i Titanu. Mars je poznat po visokoj razini zračenja i povremenoj pojavi tekuće vode, dok ledeni mjeseci poput Europe i Titana kriju oceane ispod površine u gotovo ledenim uvjetima. Znanstvenici smatraju da stabilnost proteina u takvim okruženjima, osobito u mješavinama vode i amonijaka, otvara mogućnost postojanja života i u tim, naizgled negostoljubivim svjetovima.
No, vrijednost istraživanja ne odnosi se samo na astrobiologiju. Poznavanje mehanizama otpornosti dugoživaca moglo bi se primijeniti i u biotehnologiji na Zemlji — primjerice, u povećanju otpornosti ljudskih stanica na zračenje, boljoj zaštiti organizma od smrzavanja ili stvaranju biljaka koje mogu preživjeti u surovim klimatskim uvjetima.
Autori zaključuju da su dodatna istraživanja, koja bi kombinirala računalne simulacije i laboratorijske eksperimente, ključna za daljnje razumijevanje kako organizmi preživljavaju u ekstremnim okruženjima. To ne samo da može pomoći u pripremi za buduće svemirske misije, nego i u rješavanju izazova s kojima se suočavamo ovdje na Zemlji.
🔵 Pridružite se razgovoru!
Imate nešto za podijeliti ili raspraviti? Povežite se s nama na Facebooku i pridružite se zajednici znatiželjnih istraživača u našem Telegram kanalu. Za najnovija otkrića i uvide, pratite nas i na Google Vijestima.
