Nova znanstvena analiza upozorava da bi buduće ljudske misije na Mars mogle biti suočene s ozbiljnim zdravstvenim izazovima zbog toksične prašine koja se lako udiše i teško izbacuje iz pluća. Ovo potencijalno opasno okruženje moglo bi izazvati respiratorne bolesti i dodatno otežati ionako zahtjevne uvjete za život i rad na Crvenom planetu.
Opasna prašina na Marsu mogla bi ozbiljno ugroziti zdravlje astronauta
Dok Marsove pješčane oluje već predstavljaju prijetnju robotiziranim misijama – zbog nakupljanja prašine na solarnim panelima i električnog naboja koji može ometati rad elektronike – kod ljudskih misija opasnosti se dodatno povećavaju. NASA i Kineska svemirska agencija (CMS) planiraju poslati astronaute na Mars u nadolazećim desetljećima, gdje bi posade mjesecima boravile na površini i postavljale temelje za dugotrajnije baze.
Mars svake svoje godine – koja traje gotovo 687 Zemljinih dana – prolazi kroz razdoblja intenzivnih oluja, a svake treće Marsove godine one obuhvate cijeli planet i mogu se vidjeti čak i sa Zemlje. Tijekom takvih događaja 2018. i 2022. izgubljeni su rover Opportunity i lander InSight jer im je prašina onemogućila proizvodnju električne energije.
Novo istraživanje koje su proveli znanstvenici Medicinskog fakulteta Keck Sveučilišta Južne Kalifornije, zajedno s kolegama iz UCLA-a, Sveučilišta Colorado Boulder i NASA-ina Centra Johnson, fokusiralo se na opasnosti koje Marsova prašina predstavlja za zdravlje astronauta.
Voditelj istraživanja dr. Justin L. Wang izjavio je u poruci e-pošte za Universe Today da su astronauti na Marsu izloženi mnogim potencijalno otrovnim elementima. “Najproblematičnija je velika količina silicijeve prašine, uz željeznu prašinu iz bazalta i nanofazno željezo, a obje vrste negativno utječu na pluća i mogu uzrokovati respiratorne bolesti,” objasnio je Wang. “Ono što prašinu na Marsu čini posebno opasnom jest to što su njezine čestice znatno manje od minimalne veličine koju plućna sluz može izbaciti, što znači da je veća vjerojatnost da će ostati u plućima i izazvati bolest.”
Dugotrajna misija u mikrogravitaciji otežava liječenje bolesti
Već sam put do Marsa – koji, ovisno o položaju planeta, može trajati između šest i devet mjeseci – uzrokuje fiziološke promjene kod astronauta. Gubitak mišićne mase, smanjena gustoća kostiju i oslabljeni krvožilni sustav samo su neki od problema povezanih s dugotrajnim boravkom u mikrogravitaciji. Povratna misija mogla bi trajati do tri godine, pri čemu bi astronauti najmanje godinu dana proveli u marsovskoj gravitaciji, koja iznosi samo 36,5 % Zemljine.
Na sve to dolazi i izloženost povišenim razinama svemirskog zračenja, kako tijekom putovanja, tako i tijekom boravka na površini. Prema istraživačkom timu, kombinacija tih uvjeta povećava osjetljivost astronauta na bolesti i otežava njihovo liječenje. Zračenje dodatno oštećuje pluća, čime se potencijalni učinci toksične prašine dodatno pogoršavaju.
Iskustva iz Apolla također su pokazala koliko prašina može biti problematična. Astronauti su izvijestili da se mjesečeva prašina lijepila za odijela i unutrašnjost letjelica te izazivala kašalj, nadraženost grla, suzne oči i zamućen vid. Slični učinci očekuju se i s Marsovom prašinom, koja uz to sadrži štetne spojeve poput perklorata, željeznih oksida, gipsa i tragova toksičnih metala poput kroma, berilija, arsena i kadmija – čiji se utjecaj u marsovskom kontekstu još uvijek istražuje.
Problem dodatno otežava činjenica da, za razliku od misija na Međunarodnu svemirsku postaju ili Mjesec, astronauti na Marsu neće moći brzo dobiti medicinsku pomoć niti se hitno vratiti na Zemlju. Wang i njegovi kolege stoga naglašavaju da će buduće misije morati biti što samostalnije u pogledu dijagnostike i liječenja bolesti.
Ključni korak bit će prevencija. Ograničavanje ulaska prašine u stambene prostore te ugradnja učinkovitih sustava filtracije bit će nužni kako bi se smanjio rizik za zdravlje. Autori studije navode i moguće dodatne mjere: neka istraživanja sugeriraju da vitamin C može pomoći kod izloženosti kromu, a jod u prevenciji bolesti štitnjače izazvanih perkloratima.
No ističu i važnost opreza – prevelike količine vitamina C mogu povećati rizik od bubrežnih kamenaca, a višak joda može izazvati upravo one bolesti koje bi trebao spriječiti. Svemirske agencije stoga razvijaju nove tehnologije za zaštitu astronauta – od specijalnih premaza i sprejeva do eksperimentalnih rješenja za uklanjanje prašine pomoću elektronskih zraka.
Kako se približavamo misijama u sklopu programa Artemis i budućim letovima na Mars, očekuje se razvoj naprednijih medicinskih i farmakoloških rješenja koja će astronautima pomoći da se nose s izazovima svemirskog okoliša – uključujući i sveprisutnu Marsovu prašinu.
🔵 Pridružite se razgovoru!
Imate nešto za podijeliti ili raspraviti? Povežite se s nama na Facebooku i pridružite se zajednici znatiželjnih istraživača u našem Telegram kanalu. Za najnovija otkrića i uvide, pratite nas i na Google Vijestima.
Pozdrav svima! Hvala što čitate Kozmos.hr! Ja sam Ivan i dugi niz godina pišem o svermiu, astronomiji, znanosti, povijesti i arheologiji, a imao sam priliku sudjelovati i u dokumentarcima Science Discovery-ja te History Channel-a.
